Hrvatska opet u „ratnom stanju“: Srećna nova 1991!

18.12.2019. | 02:13

Što je bliži dan glasanja za novog predsjednika Hrvatske, to je izborna kampanja sve militantnija, kao da nisu predsjednički izbori nego — ratno stanje. Kao da ulazi u 1991, a ne 2020. godinu.

Prvi krug izbora za predsjednika Hrvatske održaće se 22. decembra, tri dana uoči Božića po gregorijanskom kalendaru, što znači da bi drugi krug, ako ga bude, trebalo da se održi 5. januara. Da li će Hrvatsku nastaviti da vodi Kolinda Grabar Kitarović, ili će na njeno mjesto doći Zoran Milanović, ili pak vodeći „antisrbin“ Miroslav Škoro glavno je pitanje predstojećeg glasanja. Naime, oni su po snazi izdvojili između 11 kandidata koji pretenduju na mjesto prvog čovjeka Hrvatske.

„Ratno stanje“ pred glasanje

Kampanja se vodi kao da je riječ o životu i smrti. Prednost u „originalnosti“ kampanje javnost daje Kolindi koja je dobila i neformalni nadimak — Amazonka.

Ono što, međutim, posebno zabrinjava Srbe u Hrvatskoj je činjenica da Kitarevićeva, koja trenutno vodi u odnosu na Milanovića, uporedo sa kandidatom Miroslavom Škorom vodi „militantnu kapanju“, ponašajući se kao da je usred rata. Što je najgore, Hrvatskoj javnosti se to sviđa.

Kolumnista hrvatskog „Jutarnjeg lista“ Rober Bajruši u svom osvrtu na izbornu kampanju u Hrvatskoj pod naslovom „Za predsjedničke kandidate Hrvatska je još u ratu“ možda je dao i najbolji odgovor na sva postavljena pitanja.

Upitan zašto tako vidi predsjedničku kampanju u Hrvatskoj, Bajruši za Sputnik odgovara:

„Zato jer veliki dio stanovništva i birača još reaguje na te teme. Tu prije svega mislim na dvoje desnih kandidata Miroslava Škoru i Kolindu Grabar Kitarović. Ozbiljan kandidat u prvom krugu je i Zoran Milanović, koji predstavlja lijevi centar, a rezultati pokazuju da su ovo troje prilično izjednačeni, odnosno da je među njima razlika dva do tri odsto“, navodi sagovornik.

Borba za procente

Prema njegovoj procjeni, upravo tako mala razlika je i razlog da Kolinda i Škoro intenziviraju svoju kampanju na temama koje mobilišu desnicu, a to je verbalno ratno stanje.

„Ovo je više, rekao bih, interno ludilo. Zašto? E tu bi vjerovatno trebalo, kada bi postojala, da se uključi politička psihijatrija, da bi se lakše došlo do odgovora. Jedan od razloga bi mogao biti taj što je u Hrvatskoj na sceni došlo do rivalstva neokonzervativizma posljednjih sedam-osam godina, jer se tada desnica pregrupisala i počinje jedan konzervativni udar koji je vrlo desno orijentisan, i svetonazorski, i religiozno“, ističe Bajruši.

Škoro i Kolinda žele da se pokažu ko je veći Hrvat, iako ni jedno ni drugo nemaju veze sa proteklim ratom. Naime, Škoro je za vrijeme rata bio u Americi, a Kolinda je bila student bez javnih političkih aspiracija. Što se tiče Srba i toga kako oni prolaze kroz ovu „militantnu“ predsjedničku kampanju, Bajruši kaže:

„Tu se dešavaju neke ružne stvari sa te desne scene i poruke koje se odatle šalju. To u principu utiče dosta na svakodnevni život većine ljudi srpskog porijekla u Hrvatskoj. Da je ružno, ružno je! Što se tiče glasova bila bi neka logika da oni svoj glas daju Zoranu Milanoviću. Ako bi glasali za neke druge kandidate koji sigurno neće pobijediti, to automatski znači da bi taj glas bio bačen ili rasut, tako da bi Milanović mogao doći u situaciju da uopšte ne uđe u drugi krug“, mišljenja je Bajruši.

Hrvatska kao Sirija

Prema njegovom mišljenju, Evropi ne smeta toliko ovakva izborna retorika s obzirom da ima puno desnih vlada, a i sama Hrvatska je jedna od manjih država EU, ali koja za premijera ima nekoga ko je evropski orijentisan, tako da je tu nađen balans.

Bajruši je između ostalog u svojoj kolumni napisao i sledeće:

„Kada bi se neupućeni posmatrač ovih dana našao u Hrvatskoj, slušajući predsjedničke kandidate, prilično je sigurno da bi pomislio kako se nalazi u Ukrajini ili Siriji. Jer kako se predizborna kampanja približava vrhuncu, retorika koja prevladava stvara utisak kao da je Hrvatska na pragu novog rata“.

„Krajem 2019. godine kandidati za predsjednika Republike Hrvatske vode kampanju kao da je država na pragu rata. Dvadeset i četiri godine nakon što su oslobođeni okupirani krajevi, a oružje zauvijek zamuknulo, više od jednog desetljeća nakon što je Hrvatska postala članica NATO-a, odnosno šest i pol godina otkako je u Evropskoj uniji, kojoj će početi predsjedavati za ravno šesnaest dana“, zaključio je Bajruši.

 

Izvor / Foto: (Sputnik)