Hrvatska zvanično u evrozoni: 20. zemlja kojoj je ovo pošlo za rukom

12.07.2022. | 16:06

Savjet za ekonomske i finansijske poslove EU (Ecofin) usvojilo je tri konačna pravna akta koja su potrebna kako bi Hrvatska mogla da uvede evro 1. januara 2023.

Među njima je i odluka o stopi konverzije kune u evro po središnjem paritetu 1 evro = 7,53450 kuna. Definitivni kurs je jednak onome po kojem je kuna prije dvije godine uključena u Evropski kursni mehanizam (ERM II).

Uz uredbu kojom je utvrđen definitivni kurs konverzije kune u evro, Ecofin je usvojio još dva pravna akta – odluku o prihvatanju evra u Hrvatskoj te dopunu uredbe u kojoj će se popisu 19 članica evrozone dodati Hrvatska kao 20. članica. Današnjim odlukama dovršen je postupak donošenja odluka u Savjetu i Hrvatska od 1. januara 2023. postaje 20. članica evrozone, prenosi Index.

“Želio bih da čestitam svom kolegi Zdravku Mariću i cijeloj Hrvatskoj na tome što su postali 20. zemlja koja se pridružila evrozoni. Uvođenje evra nije trka, već odgovorna politička odluka. Hrvatska je uspješno ispunila sve potrebne ekonomske kriterijume te će od 1. januara 2023. plaćati u evrima”, izjavio je češki ministar finansija Zbinek Stanjura, koji predsjedava Ekofinu.

“Ovo je vrlo snažna, pozitivna poruka svim našim građanima. Zahvalan sam svim institucijama koje su nam pomagale u ovom procesu. Hvala ECB-u i svima koji su učestvovali i doprinijeli ovom procesu. Hvala hrvatskom timu, vođenim premijerom Plenkovićem, i guverneru Vujčiću. Hvala građanima koji su mi dali priliku da budem ovdje danas”, rekao je bivši ministar finansija Zdravko Marić.

Šta slijedi?

Hrvatska je ovim ispunila jedan od dva preostala strateška cilja o pristupanju dubljim integracijama unutar EU. Drugi je ulazak u šengensko područje, o čemu će, vrlo vjerovatno, odluka biti donesena na jesen i Hrvatska bi u desetoj godini članstva istovremeno mogla ući i u evrozonu i u Šengen.

Ostvarili smo strateški cilj – 🇭🇷 postaje članica #Eurozone 1. siječnja 2023.! Uvođenje eura učinit će naše gospodarstvo otpornijim i dugoročno povećati standard naših građana. Članstvo u europodručju Hrvatskoj donosi veću sigurnost u krizi. pic.twitter.com/sMiq1qZuNU

— Andrej Plenković (@AndrejPlenkovic) July 12, 2022

Ključni dokumenti za odluku o ulasku u evrozonu bili su konvergencijski izvještaji Komisije i Evropske centralne banke (ECB), koji su objavljeni 1. juna. U njima je potvrđeno da Hrvatska ispunjava sva četiri nominalna konvergencijska kriterijuma i da je njeno zakonodavstvo u potpunosti usklađeno sa zahtjevima iz Ugovora o EU i Statutom Evropskog sistema centralnih banaka/Evropske centralne banke.

Odlukama Ekofina Hrvatska se pridružuje evrozoni, koje danas broj više od 340 miliona stanovnika i druga je najveća ekonomija na svijetu, na koje otpada 15 odsto svetskog BDP-a.

Početkom septembra dvojno iskazivanje cijena

Četiri mjeseca prije dolaska evra, početkom septembra u Hrvatskoj će početi obavezno dvojno iskazivanje cijena u kunama i evrima. Obaveza dvojnog isticanja cijena trajaće cijelu sljedeću godinu.

Povlačenje kuna i puštanje u opticaj novčanica i kovanica evra vrlo je složena operacija jer će u vrlo kratkom vremenu biti potrebno povući više od 500 miliona komada novčanica kuna i više od 1,1 milijardu komada kovanica kuna i lipa. Istovremeno će biti potrebno pustiti u opticaj uporedive količine novčanica i kovanica evra.

U prve dvije nedjelje po ulasku u evrozonu na snazi će biti dvostruki promet, moći će se koristiti kune i evro.

Nakon toga u bankama će se u prvih šest mjeseci moći bez naknade mijenjati kune za evre, a u sljedećih šest mjeseci uz naknadu. Nakon 12 mjeseci od uvođenja evra gotov novac moći će da se mijenja samo kod Hrvatske narodne banke. Pritom će kovanice moći da se mijenjaju do tri godine nakon uvođenja evra, a novčanice će moći da se mijenjaju trajno.

Kovanice će se proizvoditi u Hrvatskoj

Četiri mjeseca prije uvođenja evra banke, Fina, Hrvatska pošta moraće da se snabdijeju novčanicama i kovanicama evra. Takođe će i trgovine i ostala preduzeća morati da se blagovremeno snabdiju gotovim novcem kako bi mogli od prvog dana da izvršavaju gotovinske transakcije u novoj valuti.

Snabdijevanje novčanicama i kovanicama evra se razlikuju. Novčanice se pozajmljuju od Evropske centralne banke, dok će se kovani novac proizvesti u Hrvatskoj s obzirom na to da, suprotno od novčanica koje su jednake u svim zemljama, kovanice evra i centa na naličju prikazuju nacionalne simbole članica.

Na svim hrvatskim kovanicama podloga će biti šahovnica, a na kovanici od dva evra karta Hrvatske, kuna na jednom evru, Nikola Tesla na 50, 20 i 10 centi, dok će na 5, 2 i 1 centu glagoljicom pisati HR.