Hrvatski ljekari među najkorumpiranijim u Evropi
05.03.2019. | 20:26Hrvtaski ljekari našli su se u grupi najkorumpiranijih u Evropi, a loši smo i po brojnim drugim parametrima, pokazalo je novo istraživanje koje je objavio Evro Health Consumer Index za 2018.
No Hrvatska nije u svemu loša. Postoje pokazatelji u kojima smo dobri. Tako smo, primjerice, po broju presađivanja bubrega po glavi stanovnika, broju pobačaja, pokrivenosti zdravstvenih usluga javnim zdravstvom i dostupnosti njege zubi tradicionalno među boljima.
Hrvatska u najgoroj grupi u većini parametara
Nažalost, u parametrima koji se tiču većine ljudi, kao što je skrb o starijima ili izlječenje raka, uglavnom smo u crvenoj grupi.
Grafikoni predstavljeni u izvješću podijeljeni su u tri grupe označene trima bojama – zelenom, žutom i crvenom. Zelena boja je pohvalna, žuta predstavlja “zlatnu” sredinu, a crvena je vrlo loša. Izvješće je vrlo iscrpno pa u ovom pregledu nećemo moći pokriti sve nalaze i grafikone, već samo one najvažnije i najproblematičnije.
Ljekari u grupi najkorumpiranijih
Jedan od takvih grafikona svakako je onaj koji pokazuje da su hrvatski ljekari 11. po primanju ”novca ispod stola”. Istraživanje ovog problema provedeno je ondje gdje je jedino moglo biti – među pacijentima koji su trebali odgovoriti na pitanje očekuju li se od njih neke neslužbene, dodatne uplate. Pacijenti su mogli dati tri odgovora: ”Ne”, ”Ponekad, zavisi o situaciji” i ”Da, često”. Hrvatska se po tom parametru našla u crvenom društvu, u kojem su Litvanija, Letonija, Rumunska, Srbija i Makedonija. Najlošije je rangirana Albanija, a najbolje su redom Švajcarska, Norveška i Holandija (grafikon dole).
Prof. dr. sc. Miroslav Harjaček, dr. med., specijalist pedijatar u KBC-u Sestre milosrdnice koji je radio na više uglednih američkih zdravstvenih institucija, kaže da je problem u tome što smo u Hrvatskoj ”outsourceali” bolničke ljekare u privatne klinike.
”Kreirali smo haos i sivu zonu umjesto da smo bolničkim ljekarima, u strogo regulisanim i transparentnim uslovima, omogućili dopunski rad u matičnim bolnicama. Program Plus (Program Ministarstva zdravstva za smanjenje lista čekanja op.a.) pokazao se vrlo uspješnim u tom smislu”, kaže Harjaček.
Izvor:(Index.hr)