Izbori u regionu u sjeni ruske vojne akcije: Vučić siguran, Orban na pola, Janša pod upitnikom

27.03.2022. | 08:03

U sjeni aktuelne ukrajinske krize i ruske vojne akcije, globalnog sukoba između Istoka i Zapada te ekonomskih i finansijskih sankcija koje uzimaju sve više danka, a što se nekako poklopilo i sa korona krizom, u Srbiji, Mađarskoj i Sloveniji će u aprilu biti održani izbori.

Na najvećem ispitu i provjeri naći će se politike koje su godinama unazad vodile vladajuće partije predvođene Aleksandrom Vučićem, Viktorom Orbanom i Janezom Janšom. Prema svim dosadašnjim istraživanjima, ali i procjenama analitičara, Srpska napredna stranka i Vučić nemaju razloga za brigu, dok se to za Orbana i Janšu baš i ne bi moglo reći, s obzirom na to da se u Mađarskoj ujedinila “prozapadna opozicija”, a u Sloveniji Janša dobio ozbiljnog rivala u liku političkog anonimusa.

Srbija

Aktuelne ankete i istraživanja javnog mnjenja u Srbiji govore da bi četiri političke grupacije mogle ući u parlament nakon izbora – Srpska napredna stranka (SNS), koalicija oko Stranke slobode i pravde (SSP), Socijalistička partija Srbije (SPS) i koalicija “Moramo”. I to je jedino za sada sigurno. Analitičari procjenjuju da će se prilično oštra borba voditi za prelazak cenzusa od tri odsto od strane “Zavetnika”, koalicije NADA, Dveri, Suverenista, SRS i Socijaldemokratske stranke.

Prema istraživanju agencije “Faktor plus”, lista oko SNS-a trebalo bi da dobije oko 53 odsto glasova, na drugom mjestu gotovo izvjesno su Ujedinjeni za pobjedu Srbije sa 14 odsto, slijedi SPS sa 10,1, koalicija “Moramo” sa pet odsto i NADA sa 3,9.

Prema mišljenju analitičara, opozicija ima nešto veće šanse u Beogradu, gdje je promjena moguća, ali ne i izvjesna, dok bi u republičkom parlamentu za opoziciju dobar rezultat bio da dobije nešto preko trećine mandata, jer bi to dovelo do šarenijeg parlamenta i spriječilo vlast da ima dvotrećinsku većinu, piše Glas Srpske.

Navode i da je lista “Moramo”, koja trenutno ima pet procenata podrške, trenutno najjača u Beogradu, odakle crpi najviše glasova, ali i da je veliki problem promjena naziva njihove koalicije, jer su ljudi bili navikli na “Ne davimo Beograd”.

Kada su u pitanju ostale tri liste koje bi možda mogle da pređu cenzus su desno orijentisane – NADA, Zavetnici i Suverenisti. Interesantno je da su Dveri za sada ispod cenzusa, iako ih mnogi percipiraju kao jednu od najjačih desnih stranaka.

Poslije dugo vremena, u istraživanju agencija našla se i Socijaldemokratska stranka Borisa Tadića. Bivši trener košarkaškog kluba Partizan Duško Vujošević je veliko iznenađenje i Tadićev adut, ali prije svega za Beograd.

Prema riječima političkog analitičara Aleksandra Pavića, ubjedljiva pobjeda SNS-a i Vučića nije pod znakom pitanja, a što pokazuju i sve predizborne analize i ankete. Smatra kako je vjerovatno jedina nedoumica koliko glasova će dobiti koalicija Socijalističke partije i Jedinstvene Srbije Dragana Markovića Palme te kako bi se Dačić u nekim novim okolnostima mogao ponašati.

– SPS je stranka koja možda, uz desno orijentisane partije, trenutno najviše profitira od dešavanja iz Ukrajine, jer poslednji govori Dačića prijaju uvu jednom broju birača koji su nacionalno i patriotski orijentisani. Ukoliko iznenade i njihov rezultat bude dobar, negde oko 13-14 odsto, onda će oni verovatno insistirati na tome da Dačić bude novi premijer. I to mi je nekako trenutno najzanimljivije. Stoga verujem da će u Srbiji biti veća neizvesnost posle, a ne tokom samih izbora – smatra Pavić.

Kaže i kako je veliki problem što postoji veliki broj manjih stranaka sa sličnim programima, a koje se bore oko istog kolača i patriotskog biračkog tijela.

– Da su doneli odluku o zajedničkom nastupu sigurno bi prešli cenzus i imali bi više od 10 odsto. Ovako, pitanje je šta će biti – dodao je Pavić.

Slično mišljenje dijeli i politički analitičar Đorđe Vukadinović, koji takođe smatra da ovi izbori ne nose nikakvu dozu neizvjesnosti. To je, kako kaže, posljedica i onog što je aktuelna vlast do sada učinila, ali i svih propusta opozicije koja se “pogubila” u političkim igrama.

– Opozicioni blok oko Dragana Đilasa verovatno će ostvariti najbolji rezultat, ali to nikako neće moći ugroziti aktuelnu vladajuću garnituru. Ono što čudi je što će se veliki broj patriotskih stranaka, čak njih pet, boriti da pređe izborni prag. Ostaje dilema zašto su opet pravili takvu računicu. Oni su faktički od gotovog napravili veresiju. Da li je to bio nedostatak pameti ili nekakva sujeta, teško je reći – kaže Vukadinović dodajući da je, ukoliko je htjela ozbiljnije da ugrozi sadašnju vlast u Srbiji, opozicija trebalo da primijeni “mađarski model”.

Mađarska

Na parlamentarnim izborima u Mađarskoj, a koji će se takođe održati 3. aprila, aktuelni premijer Viktor Orban i njegova stranka Fides suočiće se s koalicijom od šest opozicionih stranaka koje su se udružile u namjeri da svrgnu njegovu vladu. Građani Mađarske će tako, čini se, izaći na svojevrsni referendum o Orbanu, ali i o tome kojim putem će ići mađarska spoljna i unutrašnja politika u narednom periodu.

Prema riječima profesora Dušana Prorokovića sa Fakulteta za diplomatiju i bezbjednost, Fides je od 2010. godine sa koalicionim partnerima ubjedljivo pobjeđivao na svim izborima, a na pojedinim je čak imao i dvotrećinsku većinu. Međutim, kako kaže, predstojeći izbori su do sada najneizvjesniji i to iz nekoliko razloga.

Kako je pojasnio, treba imati na umu da sa trajanjem vlasti dolazi i do krunjenja njenog rejtinga i užasno je teško održati te procente koje je Orban osvajao tokom različitih izbornih kampanja. Takođe, tu je i pandemija koja je ostavila posljedice, a naravno i sve što se dešava u vezi sa Ukrajinom i sankcijama Rusiji.

Bitan faktor koji ove izbore čini najneizvjesnijim do sada je to što se opozicija ujedinila, kaže Proroković, navodeći kako je ona pronašla vrlo kvalitetnog kandidata Petera Marki-Zaja, čovjeka koji će biti podržan i od strane ključnih članica Evropske unije i NATO-a. To je, pojašnjava, jedna nova situacija u kojoj se Orban do sada nije našao.

– Iako je ovaj novi lider mađarske opozicije za mene potpuna nepoznanica, informacije koje se pojavljuju u sredstvima javnog informisanja govore da je reč o gradonačelniku jednog manjeg mesta, čoveku koji je nekad bio glasač Fidesa, verniku, katoliku, ocu sedmoro dece. Ali, njegov izbor pokazuje da je ovde očigledno reč o pokušaju opozicije da uđu u biračko telo Orbana. Dakle, našli su protivkandidata koji u teoriji može da uzme deo glasača Fidesu, a videćemo da li će to i u praksi biti slučaj – istakao je Proroković.

Orbanov protivkandidat inače je obećao da će obnoviti narušene saveze zemlje sa Zapadom i optužio premijera Orbana da je izdao svoje saveznike u Evropi, SAD i NATO-u.

– Orbanu se od strane Zapada, ali i od strane lidera mađarske opozicije prigovora to preterano šurovanje sa Kinom i Rusijom i u tom kontekstu se posebno pominje jedan od sporazuma o revitalizaciji mađarske nuklearke vredan 11 milijardi evra. U istom kontekstu se, recimo, spominje i pruga Beograd – Budimpešta kao jedan neisplativ projekat, a spominje se i naučna saradnja Mađarske sa Kinom, jer se jedan od centara kineskih naučnoobrazovnih institucija u Evropi nalazi u Budimpešti – ukazuje Proroković.

U tom smislu, napominje, cijela priča dobija ne samo unutrašnju, nego i spoljnopolitičku dimenziju, a Orbanu se sve otvara kao problem, jer se u pitanje dovodi njegova spoljna i bezbjednosna politika.

– Verujem da će na svim tim pitanjima jako insistirati levičarske partije iz Evrope i nemački “Zeleni”, koji predstavljaju žestokog Orbanovog protivnika i koji će verovatno javno podržavati kampanju protiv njega – smatra Proroković.

Karte sa kojima Orban ulazi u ovu političku igru su, kaže Proroković, manje-više poznate.

– Stvari na kojima će u kampanji insistirati Orban je već predstavio na velikom međunarodnom skupu posvećenom zaštiti porodice, odnosno na Demografskom samitu u Budimpešti. On insistira na tradicionalizmu, veliki je protivnik i rodne ravnopravnosti i te takozvane političke korektnosti – kaže Prorković.

Istraživanja javnog mnjenja za sada pokazuju približno jednak broj glasova koji bi na izborima mogla osvojiti Orbanova partija i opozicioni blok. Prema posljednjim anketama podrška Orbanu kreće se oko 50 odsto, dok ujedinjenja opozicija ima 43 odsto. Ipak, ocjenjuje Proroković, za neke prognoze je još rano, jer živimo u turbulentnim vremenima, a pogotovo zbog Ukrajine.

– Nema sumnje da će Orbanova partija pojedinačno imati najveći broj poslanika u mađarskom parlamentu. Ali, ostaje pod znakom pitanja da li će to biti dovoljno da on sa koalicionim partnerima napravi tu natpolovičnu većinu, naročito ako možemo da pretpostavimo da će se i ovi zapadni činioci i te kako uključiti u kampanju u Mađarskoj, jer im Orban sve više smeta – primjećuje Proroković.

Međutim, ono što ne ide na ruku opozicionom lideru, a što Orban pokušava iskoristiti, jesu istupi Marki-Zaja koji je seoske ljude nazvao neznalicama, rugao se penzionerima, a glupima nazivao one koji podržavaju zakon o zaštiti djece.

Slovenija

I trenutna politička situacija u Sloveniji može se opisati kao poprilično turbulentna. Već duži period na sceni je koalicija, koja u parlamentu nema većinu. Prema trenutnom stanju na terenu, u Sloveniji će se voditi borba između desno opredijeljenog Janeza Janše i proevropskog, kako su ga mediji “označili”, političara Roberta Goloba, koji ima širu podršku opozicije. Pobjeda Goloba bila bi logičan slijed nakon nezadovoljstva javnosti i učestalih uličnih protesta protiv vlasti tokom prošle godine. Ukoliko bi i veći broj mladih ljudi masovno izašao na parlamentarne izbore koji će biti održani 24. aprila, Golob bi možda mogao odnijeti pobjedu.

Golob je inače relativno novo lice u slovenačkoj politici, a neke ga predizborne ankete vide i kao najozbiljniju konkurenciju Janši za mjesto premijera. Riječ je o inženjeru elektrotehnike koji je niz godina bio na čelu najvećeg državnog elektroenergetskog poduzeća “GEN-I”, kojeg je sadašnja vlada nedavno smijenila s mjesta glavnog direktora.

U izlaganju svog programa Golob je obećao da on i njegovi saradnici neće izlaziti na izbore radi sopstvene koristi i da će se “boriti za slobodu do pobjede”. Janšu je opisao kao političara koji iza riječi prezira krije strah od sopstvenog naroda. On je istakao da želi da vlada sa solidnom većinom te da u parlamentu ima 60 glasova, od 90 mogućih, jer bi to bio jedini način da se zaista uvedu strukturne promjene neophodne Sloveniji.

Golob se nada da bi mu i podrška gradonačelnika Ljubljane Zorana Jankovića i bivšeg predsjednik Milana Kučana mogla pomoći da dođe do konačnog cilja.

Međutim, mjesec dana uoči parlamentarnih izbora u Sloveniji ankete pokazuju da je Slovenska demokratska stranka aktuelnog premijera Janeza Janše ipak i dalje u blagoj prednosti nad “protivnicima”. Janšin SDS prema najnovijim anketama u blagom je vođstvu sa 25 odsto. U stopu ga prati Pokret Sloboda (GS) Roberta Goloba, koji trenutno ima 23 odsto podrške birača. Na trećem mjestu se nalaze Socijaldemokrate (SD) Tanje Fajon sa 10 odsto, a slijedi Levica, Luke Meseca sa šest odsto. Na petom mjestu trenutno je partija Povežimo Sloveniju (PoS) sa pet odsto. Istu podršku ima i Nova Slovenija, kao i Lista Marjana Šarca.

Janša sada situaciju u vezi sa Ukrajinom pokušava da iskoristi te je sa poljskim i češkim premijerima – Mateušom Moravjeckim i Petrom Fijalom odlučio da posjeti Kijev i tako pokaže solidarnost sa narodom Ukrajine. On je javno stao na stranu Ukrajine, a postupke Vladimira Putina osudio, što mu je u sadašnjim okolnostima donijelo nešto veću podršku.

Analitičari ocjenjuju kako će se tek nakon izbora, ma ko pobijedio, susresti sa matematikom kako napraviti komotnu parlamentarnu većinu za sastav nove vlade.

Trka Makrona i Le Penove

Rat u Ukrajini uzdrmao je situaciju u Francuskoj uoči predsjedničkih izbora zakazanih za 24. april i postalo je gotovo jasno da najveću korist od toga ima čovjek koji već sjedi u Jelisejskoj palati Emanuel Makron. Sve ono što se dogodilo u posljednjih mjesec dana čini njegov ponovni izbor gotovo neizbježnim. Makron trenutno uživa oko 27 odsto podrške biračkog tijela, dok njegov najžešći politički oponent desničarka Marin Le Pen oko 20 odsto.

Pobjeda u prvom krugu

Kada je u pitanju izbor predsjednika Srbije, prema dosadašnjim anketama, od osam prijavljenih kandidata, Vučić bi mogao dobiti čak oko 56 odsto glasova, Zdravko Ponoš 28,5 odsto, Milica Đurđević Stamenkovski 4,5, Miloš Jovanović četiri, Boško Obradović 3,5 i jedan odsto Biljana Stojković. I kladionice koje su ponudile izbore, kao opciju za klađenje, prognoziraju da drugog kruga neće biti pa daju niske kvote da će Vučić pobijediti već u prvom krugu.