Izborna godina koja bi mogla promijeniti političku sliku Evrope

09.01.2022. | 21:05

Godina pred nama biće veoma burna i nepredvidiva, ako je suditi po izborima koji nas očekuju u narednim mjesecima.

Bilo da su u pitanju predsjednički ili parlamentarni izbori, građani će ove godine svjedočiti napetim izbornim kampanjama, a njihovi glasovi imaće presudni uticaj na smjeni lidera i izbor novih predstavnika.

Francuska

Predsjednički izbori u Francuskoj se označeni kao najvažniji događaj ove 2022. godine. Građani Francuske će izađi na birališta 10. i 24. aprila. Veliki broj kandidata je u igri, a očekuje se da će se i aktuelni predsjednik Emanuel Makron kandidovati za drugi mandat. On će imati težak zadatak, pošto veliki broj političara kako ljevice, tako i desnice želi njegov odlazak.

Francuska ove godine ima velike šanse da dobije i prvu ženu na čelu države, pošto se tri dame – Marin Le Pen, Valeri Pekres i An Idalgo – dobro kotiraju kao potencijalni kandidati koji bi mogli da se nađu u drugom krugu izbora sa Makronom.

Mađarska

Izbori koji bi mogli značajno da prekroje sliku EU, zakazani su za april u Mađarskoj. Viktor Orban je poznat kao “crna ovca” Evrope i ove godine će se boriti za novi premijerski mandat. On je tokom prethodnih godina imao dosta “prepirki” sa vrhom EU, što je dovelo do kritika i bojazni čelnika Unije, koji se sada nadaju da će desničarska vlast postati prošlost u Mađarskoj.

Čovjek koji to može da promijeni, Piter Marki-Zaj, dolazi iz redova konzervativaca i predstavlja zajedničkog kandidata opozicije. Kako je ranije istakao za naš list, vjeruje u svoje šanse i smatra da opozicija može da pobijedi Orbana i povede Mađarsku u nove pobjede.

Bosna i Hercegovina

Opšti izbori u Bosni i Hercegovini će se održati 2. oktobra 2022. godine. Oni će odlučiti ko će sjediti u Predsjedništvu BiH, kao i u nacionalnim, entitetskim i kantonalnim vladama. Na izborima svaka nacionalna zajednica će birati svog člana Predsjedništva, a sadašnji članovi su Šefik Džaferović, Željko Komšić i Milorad Dodik.

Prethodna godina donijela je mnoštvo kriza, sukoba, bojkota institucija, koji su političku situaciju u zemlji učinili nestabilnom i problematičnom za građane.

Za sada se zna da na crtu vladajućem Savezu nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) na izborima u Republici Sprskoj izlazi potpredsjednica Partije demokratskog progresa (PDP) Jelena Trivić.

Slovenija

Sloveniju ove godine očekuju predsjednički i parlametarni izbori. Predsjednički će se održati do oktobra, ali Borut Pahor, aktuelni predsjednik, neće moći da se kandiduje za novi mandat. Predsjednik se bira u dva izborna kruga, ako nijedan kandidat ne osvoji većinu u prvom krugu. Za sada se nijedan kandidat nije posebno izdvojio kao mogući nasljednik Boruta Pahora na toj poziciji.

Daleko neizvjesniji bi mogli da budu parlamentarni izbori, posebno zbog odnosa EU prema Sloveniji. Još jedan evropski desničar – Janez Janša žestoko je kritikovan od strane čelnika EU, ali i svog naroda.

Demonstracije na ulicama Slovenije obilježile su kraj prethodne godine, a građani su Janši poručili – vrijeme je za promjene.

Ako on dobije još jedan mandat, malo je vjerovatno da će se politička situacija u Sloveniji promijeniti. Naravno, pitanje je onda hoće li EU zaoštriti svoj odnos prema toj zemlji.

Austrija

Predsjednički izbori u Austriji bi trebali da se održe ove godine, negdje između septembra i decembra 2022. godine. Aktuelni predsjednik Aleksandar Van der Belen ima pravo na još jedan mandat.

Istraživanja pokazuju da ima veliku podršku javnosti, jer je čak 68 odsto birača zadovoljno njegovim radom.

Ovi izbori bi mogli da budu krucijalni zbog unutrašnjih političkih prilika u Austriji. Ova država je prošla kroz veliku aferu prošle godine kada je pokrenuta istraga protiv bivšeg kancelara Sebastijana Kurca, zbog čega je on podnio ostavku i povukao se iz politike.

Italija

Italijanski parlament će birati predsjednika zemlje 24. januara. Ovi izbori se razlikuju u odnosu na druge zemlje pošto u ovom slučaju birači ne izlaze na glasanje.

Na čelu italije više neće biti sadašnji predsjednik Serđo Matarela. Kao glavni kandidat za njegovog nasljednika pominje se aktuelni premijer Mario Dragi. To bi značilo da Dragi mora da napusti premijersku funkciju, što nije naišlo na pozitivne reakcije građana, piše “Nova.rs”.

Stanovnici Italije zadovoljni su činjenicom da je Dragi uspio da donese stabilnost i mir, ali postoji bojazan da će se situacija promijeniti ako neko drugi dođe na premijersku poziciju.