Josipović ocjenjuje da odnosi Srbije i Hrvatske nisu dobri: Samo direktni razgovori rješavaju probleme

14.05.2022. | 11:41

Bivši predsjednik Hrvatske Ivo Josipović ocijenjuje da odnosi Srbije i Hrvatske nisu dobri i da je u njima posljednjim godinama učinjen je korak nazad, te smatra da samo razgovorom, direktnim, a ne preko senzacionalističkih medija, mogu da se unaprede odnosi dve zemlje,ali i u cijelom regionu.

“Potrebno je više otvorenih razgovora, ne preko senzacionalističkih medija, već za stolom, između vodećih ljudi, političara, javnih funkcionera i to je jedino što može donijeti poboljšanje odnosa”, rekao je Josipović u intervjuu za Tanjug u Istri, gdje je učestvovao na skupu “Strateški ekonomski razgovori”

Kako podsjeća bio je učesnik odnosa dvije zemlje od 2010. do 2015. godine i smatra da je u tom vremenu ozbiljno podignut kvalitet tih odnosa da je bilo određenih pomaka.

“Nažalost, čini mi se da je sada učinjen ozbiljan korak nazad, ali, na kraju krajeva, to je uvijek i do unutrašnjih pitanja”, rekao je Josipović.

Na pitanje šta učiniti da se poboljšaju odnosi Srbije i Hrvatske, odgovara da treba više razgovarati i raditi na projektima koji donose dobrobit i jednoj i drugoj strani, uz više ekonomske i kulture saradnje.

Podsjeća da Srbija i Hrvatska imaju mnogo toga zajedničkog, kao i teške trenutke istorije iza sebe, ali je potpuno jasno da je sudbina obije zemlje EU.

Hrvatska je sad unutra, bile je brža, a na Srbiji je da provede reforme i riješi nabolnija pitanja, prije svega odnos prema Kosovu, rekao je Josipović, za vrijeme čijeg mandata je Hrvatska, prije tačno 10 godina, 2013, postala članica EU.

Josipović vjerujei i da će proces pristupanja Zapadnog Balkana, koji je zastao, biti nastavljen.

“Ne vjerujuem u teoriju štapa i šargarepe, jer to nikad nije ništa rješilo. Treba jačati svijest o tome da evropska budućnost svakoj zemlji donosi benefite i dobre okolnosti”, kaže bivši šef hrvatske države.

Kada je riječ o budućnosti EU, ukazuje da su turbulentna vremena i ključno je da EU smogne snage da ojača.

“To možda znači još jedan korak odstupanja dijela suverenosti EU, ali mislim da je to jedini način da se uspostavi zajednička spoljna i bezbjednosna politika, i da se ojača pozicija Evrope, prema drugim važnim faktorima, SAD, Rusiji, Kini, i to ne u smislu agresivnosti, već sposobnosti da zastupa i brani svoje interese nezavisno od drugih”, rekao je Josipović.

Kako kaže, EU mora da gradi parterske odnose sa svima, ali mora imati vrlo jasne vrijednosti iza kojih stoji evropska politika.

Poručuje i da EU nije potpuna bez jugoistoka Evrope.

“Ako gledamo istorijski, ekonomski, kulturološki, zemlje poput Srbije, BiH, Sjeverne Makedonije, Crne Gore su dio Evrope, po svim kriterijumima i nadam se da će taj proces, koji je sada nešto zastao, biti nastavljen, ali mora se znati da s nužne promjene i u politici i u načinu poslovanja, svake od pojedinih država jer su problemi različiti”, dodao je Josipović.

Komentarišući predlog francuskog predsjednika o formiranju nove političke organizacije koja bi okupila zemlje koje još nisu u EU, kaže da to vjerovatno jeste demotivišuće za mnoge, i da, iako ne zna detalje ideje Emanuela Makrona, lično ne bi volio da to bude zamjenska verzija EU, na neodređeno vrijeme.

Dodaje, međutim, da i države u regionu moraju razmisliti o tome šta moraju da promjene, ako zaista žele da budu dio evropske zajednice. Situacija u regionu, kaže, lošija je nego prije sedam, osam ili 10 godina, jer politička situacija nije dobra.

“Čini mi se da su mnoge zemlje došle do limita u kojem bi trebalo da naprave odlučni korak i promjene neke stvari za koje danas izgleda da su nezamislive, i time pokazati da imaju tu snagu. Tim prije što neke od dogmi pojedinih politika zaista nemaju puno izgleda da budu realizovane”, rekao je Josipović.

Kao pozitivan primjer navodi Sjevernu Makedoniju, koja je, kaže, napravila velike ustupke, računajući da će im to u budućnosti doneti više nego neke populitičke ideje u vezi sa nacionalnim identitetom, ali se tu, napominje, EU nije pokazala korektnim faktorom i partnerom, jer nakon što je Skoplje učinilo šta se tražilo, nije uslijedio pravi odgovor.

Kada je riječ o odnosu hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića i premijerka Andreja Plenkovića, punom tenzija, Josipović kaže da je to stvar i menaliteta i temperamenta pojedinih političara.

“Imamo taj stalni sukob predsjednika vlade i Republike, sa jednim stilom komunikacije koji nije moj svijet, ali ne bih rekao da hrvatska demokratija ugrožena. Imamo probleme krize, ali Hrvatska je stabilna demokratija i članica EU i nadam se da će tako ostati”, zaključio je Josipović.