Kosovo tri godine bez novih priznanja: Uspjesi srpske diplomatije, Kurtijeve greške i dokaz da se svijet mijenja

09.12.2023. | 21:20

U septembru 2020. godine Izrael je priznao jednostrano proglašenu nezavisnost Kosova, čime je postao posljednja država u nizu koja je to učinila. Više od tri godine kasnije novih priznanja nije bilo, a za kritičare iz Prištine glavni krivac za takvo stanje stvari jesu politika kosovskog premijera Aljbina Kurtija i neuspješna diplomatija.

Sa druge strane, za analitičare u Beogradu, razloga je još nekoliko. Pored uspjeha srpske diplomatije, koja je uspjela da obezbjedi nekoliko povlačenja priznanja, tvrde i da u svijetu sada “duvaju neki drugačiji vjetrovi”.

Kosovo je, podsjetimo, jednostranu nezavisnost proglasilo 17. februara 2008. godine, ali još od tada i Priština i Beograd objavljuju različite podatke o tome ko se sve nalazi na spisku zemalja koje su nezavisnost Kosova i priznale. Prema podacima ministarstva spoljnih poslova u Prištini, na toj listi nalazi se 117 zemalja, dok Beograd tvrdi da je lista kraća i da ga priznaje samo 89 od 193 članice Ujedinjenih nacija.

Da je kosovska diplomatija “podbacila” moglo se jasno čuti ljetos kada su predstavnici tamošnje opozicije direktno uperili prstom u Kurtija i činjenicu da je nekoliko poteza kosovske vlade samo tokom ove godine dovelo čak i do određenog narušavanja odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama. Kako su u avgustu rekli portparol Demokratske partije Kosova Faton Abdulahu i aktivista Socijaldemokratske partije Dren Kukaj bez dobrih odnosa sa SAD, priznanja ne mogu ni da se očekuju.

“Ne možete da očekujete od ove vlade da uradi nešto konstruktivno i korisno po tom pitanju. Kako da očekujemo priznanja kada ova vlada nema korektne odnose sa SAD, kada ova vlada preskoči Albaniju i ode da uživa u ćaskanju u Grčkoj, a ne sa rođenim bratom. Ko će da pomogne ovoj vladi? Kako ova vlast misli da ima koristi u dijalogu sa Srbijom, kada smo u isto vreme pod kaznenim merama, mi smo pod sankcijama. Zašto? Zbog gluposti, tvrdoglavosti i nesposobnosti ove vlade”, rekao je Abdulahu tada.

Međutim, od 2008. do danas, a posebno u periodu od prethodne tri godine promijenile su se i okolnosti. Svijet se mijenja, rekao je za Euronews Srbija bivši diplomata Zoran Milivojević, i dodao da su argumenti Srbije “došli do izražaja”.

“Ne postoji prostor za širenje broja zemalja za nova priznanja, iz prostog razloga što su argumenti Srbije došli do punog izražaja naročito posle ruske agresije na Ukrajinu i vraćanja međunarodnog prava u prvi plan. Prema tome to je ključni argument u prilog jačanja srpskih principa. Drugo, pokazuje se da je projekat Kosova kao države neuspješan, prilika je da sad podsjetimo i na izvještaj delegacije Saveta Evrope koji na jedan kritičan način govori o tom političkom sistemu koji tamo djeluje. Treba podsjetiti i na izvještaj Evropske komisije u vezi sa aplikacijom Kosova za prijem koji je takođe negativan. Dakle ne postoji nijedan element koji bi išao u prilog potvrde te državnosti, ni na unutrašnjem planu, a na spoljnom imajući u vidu novi globalni kontekst i novi razvoj međunarodnih odnosa”, rekao je Milivojević.

“Mnoge države uvidjele realnost”

Povodom toga što posljednje tri godine nije bilo novih priznanja kosovske nezavisnosti, Branka Latinović, potpredsjednica Foruma za međunarodne odnose, ističe da je prošlo dosta vremena od 2008. godine, kada je Kosovo jednostrano proglasilo nezavisnost i da su mnoge države uvidjele realnost.

“Kada je riječ o tome da nije došlo do povećanja broja država koje priznaju Kosova, tu prije svega treba imati u vidu jednu realnost da je prošlo dosta vremena od 2008. godine, kada je došlo do tog proglašenja nezavisnosti, i da su mnoge zemlje ‘pročitale’ šta to znači i nisu našle elemenata, odnosno razloga da bi promijenile svoj stav”, rekla je ona za Kosovo online.

Ukazuje na činjenicu da se ni drugi akteri međunarodne zajednice, odnosno, druge zemlje koje podržavaju Kosovo, nisu angažovale na tom planu, jer su, kako ističe, procijenile da je to realnost i da u sadašnjim uslovima ne postoji prostor da bi se stavovi pojedinih zemalja promijenili. Dodala je i da je sada aktuelna priča u vezi sa pet država članica EU, odnosno četiri članice NATO, da bi neka od njih mogla da prizna Kosovo, ali napominje da se ni tu ništa ne dešava.

Kako je objasnio Milivojević, ne radi se o tome da nema novih priznanja zato što “neko posebno voli Srbiju”, već zato što principi na kojima Srbija zastupa svoju poziciju, argumenti koje ona iznosi, se potvrđuju na neki način svakog dana.

“Ukrajina je tu donijela odlučujući doprinos, ali i ovo što se događa na Bliskom istoku. Pa i sutra kad bude na dnevnom redu pitanje otvaranja pregovora sa Ukrajinom i Moldavijom – Moldavija i Ukrajina koje ne kontolišu cijelu svoju teritoriju – sve to jača naše principe. U takvim okolnostima je sasvim evidentno da nema novih priznanja, naprotiv u meri u kojoj ćemo mi dalje nastaviti taj proces otpriznavanja i tu diplomatiju, to može da ide još dalje. Vi sad imate tri četvrtine čovječansva koje stoje na našim pozicijama, cijeli kolektivni jug sa izuzetkom manjeg broja zemalja”, dodao je Milivojević.

Koliko je zemalja otpriznalo Kosovo?

Izrael je, podsjetimo, priznao Kosovo ubrzo nakon potpisivanja Vašingtonskog sporazuma u septembru 2020. godine, koji je donesen u prisustvu zvaničnika Beograda i Prištine i tadašnjeg američkog predsjednika Donalda Trampa. Taj sporazum podrazumevijao je i jednogodišnji moratorijum na kampanju povlačenja priznanja, dok je Kosovo obećalo da će se uzdržati od prijava u članstvo u međunarodnim organizacijama.
Moratorijum je davno istekao, a da, prema ocjenama stručnjaka, nije ni stoprocentno poštovan. I nakon toga ostala je nepoznanica koliko je tačno zemalja “otpriznalo” Kosovo.

Javnosti je početkom ove godine predstavljen vebsajt Status Kosova (statusofkosovo.info), izrađen u okviru projekta “Monitoring i indeksiranje mira i bezbjednosti na Zapadnom Balkanu” (MIND), koji finansira Fond za nauku Republike Srbije. Grupa istraživača i profesora sa Univerziteta u Beogradu i Univerziteta Union prikupila je podatke o statusu i broju država koje (ne)priznaju jednostrano proglašenu nezavisnost Kosova, kao i o onim zemljama koje su povukle priznanje Kosova.

Prema saopštenjima predsednika Aleksandra Vučića i Ministarstva spoljnih poslova Srbije, 27 zemalja je u proteklih šest godina povuklo priznanje nezavisnosti Kosova.

Međutim, budući da MSP nije dostavilo zvanične note o povlačenju priznanja po zahtjevu za pristup informacijama od javnog značaja, na osnovu drugih izvora (diplomatske note, saopštenja vlada, javno dostupni podaci i dokumenta), utvrđeno je sa sigurnošću da je 13 država povuklo priznanje Kosova između 2017. i 2020. godine. Za ostale države je situacija nejasna, budući da ili nema dokaza o povlačenju priznanja ili su oni kontradiktorni, prenio je European Western Balkans.

Dakle, prema rezultatima ovog istraživanja 89 država neupitno priznaje nezavisnost Kosova, dok ga 91 država ne priznaje. Stav 13 država je sporan, odnosno nejasan. Ovakvi rezultati jasno ukazuju na to da Beograd ostvaruje pobjedu na ovom polju.

Prva zemlja koja je, krajem 2017. godine povukla priznanje nezavisnosti Kosova je bio Surinam. Od tada su to učinili i Gvineja Bisao, Burundi, Papua Nova Gvineja, Lesoto, Dominika, Grenada, Komori, Solomonska Ostrva, Madagaskar, Togo, Centralnoafrička Republika, Gana, Nauru i, poslednja koja je prema potvrđenim informacijama u martu 2020. godine povukla priznanje – Sijera Leone.