Napeto u Hrvatskoj: Udvostručen broj slučajeva govora mržnje i napada prema Srbima

07.04.2022. | 19:13

U Hrvatskoj gotovo da ne postoji društveni proces, događaj ili fenomen, koji ne služi kao povod za širenje mržnje prema Srbima, rekao je Nikola Vukobratović, jedan od autora Biltena o govoru mržnje i nasilju prema Srbima u 2021. godini, koji je danas predstavljen u Zagrebu.

Broj slučajeva govora mržnje, fizičkih i verbalnih napada, te drugih oblika netrpeljivosti prema Srbima u Hrvatskoj u prošloj godini “skočio” je na 506 u odnosu na 2020. kada ih je zabilježeno 214, navodi se u uvodu novog Biltena Srpskog narodnog vijeća /SNV/.

Vukobratović, koji je i istraživač Arhiva Srba u Hrvatskoj, rekao je da su nastojali da registruju opštu raširenost govora kojim ne samo da se izražava otvorena mržnja prema Srbima, nego i govor koji implicira kulturnu, biološku i drugu inferiornost srpske manjine ili zagovara određene vrste kolektivnog kažnjavanja, prije svega uskraćivanje prava.

On je dodao da “postoji čitav niz najviših funkcionera, od predsjednika Republike do zastupnika ili načelnika različitih opština koji sve što se tiče Srba koriste u pežorativnom smislu”.

“Gotovo da ne postoji društveni proces, događaj ili fenomen koji ne služi kao povod za širenje mržnje prema Srbima, bilo da se radi o potresu, lokalnim izborima ili popisu stanovništva”, rekao je Vukobratović.

Jedan od autora Tihomir Ponoš rekao je da nije slučajno što su se na koricama ovogodišnjeg izdanja našli grafiti zabilježeni na dječjim igralištima, jer se na takvim mjestima sve češće mogu naći poruke koje podrazumijevaju otvoren govor mržnje ili revizionističke pojave umjerene protiv Srba.

“Gotovo svi ti grafiti snimljeni su u Zagrebu, što znači da se djeca u glavnom gradu od malih nogu navikavaju na takve poruke. Istovremeno gradske vlasti i drugi nadležni za igrališta ne reaguju na takve pojave”, dodao je Ponoš.

Predsjednik SNV-a Milorad Pupovac rekao je da će ovaj izvještaj neki iskoristiti kao priliku za još jedan napad na SNV.

“Poruke mržnje kraj škola i igrališta ovdje se razumiju kao oblik patriotizma, pa se pitam kako ćemo s toliko prisutnom ustašoidnom, odnosno fašistoidnom subkulturom uskoro obilježiti dan proboja jasenovačkih logoraša”, rekao je Pupovac.

Bivši pravobranilac Lora Vidović istaknula je važnost ove publikacije, jer snažno oslikava odnos društva prema srpskoj manjini.

“Bilten ne vidim samo kao popis incidenta, nego kao priliku da svako ko ga čita uvidi kako se osjećaju i kako u Hrvatskoj u 2022. godini žive oni na koje se te poruke odnose. Ovaj izvještaj itekako može poslužiti kao snažan alat za jačanje svijesti o tim problemima “, rekla je Vidovićeva.

Ona se nada da će podaci iz Biltena poslužiti nadležnim tijelima, MUP-u, Ministarstvu pravosuđa i Državnog tužilaštva da izrade bolje politike, prenosi portav “Novosti” Srpskog narodnog vijeća.

“Nažalost, u tom pogledu sam malo pesimistična jer se politike u RH obično ne temelje na podacima, već na političkim prioritetima”, navela je Vidovićeva, koja smatra da je aktuelna Vlada na određen način legalizovala ustaški pozdrav “Za dom spremni”.