Potres u Dritanovoj „kući“ uzdrmao i Vladu Crne Gore

24.05.2021. | 22:41

Vijest da su predsjednik Političkog savjeta URA Žarko Rakčević i još četiri člana tog tijela, Blagoje Grahovac, Šerbo Rastoder, Marko Backović i Šefik Mišić napustili stranku, zagrmjela je kao grom sa Lovćena i pokrenula pitanje opstanka crnogorske vlade u kojoj lider URA Dritan Abazović igra ključnu ulogu.

Ulje na vatru dolila je vijest, nešto kasnije ispostaviće se lažna, da i dvije poslanice URA, Božena Jelušić i Suada Zoronjić takođe planiraju da krenu istim putem. Dok, sada već bivši funkcioneri istupanje iz partije pravdaju disproporcijom između stranačkog programa i realnog stranačkog angažmana, lider URA Dritan Abazović lakonski naglašava da je time olakšana situacija pred stranački kongres 4. jula, kada su ionako planirane reforme unutar partije.

Talasanje unutar URA, čiji je najprepoznatljiviji predstavnik Dritan Abazović, unosi dodatnu nestabilnost u ionako nestabilnu vladu. Kako procjenjuju analitičari, da bi se održala na površini crnogorskih političkih voda, Abazovićeva stranka moraće da radikalizuje svoju „crnogorsku“ poziciju i da ulazi u konflikte sa prosrpskim strankama sa kojima čini vladu.

Potres u URI osetiće se i u Vladi

Ipak, bez obzira na Abazovićevu smirenost, Miloš Bešić, profesor beogradskog Fakulteta političkih nauka smatra da komešanje unutar URA doprinosi nestabilnosti vlade, koja je, zbog toga kako je konstruisana, ionako već dovoljno nestabilna.

„URA će morati da od stavova koje predstavljaju Rakčević, Rastoder i drugi, dalje da radikalizuje svoju crnogorsku poziciju i dalje da ulazi u konflikt sa prosrpskim partijama sa kojima kroji vladu kako bi nekako odbranila svoj crnogorski identitet. S druge strane, svaka radikalizacija proizvodi radikalizaciju drugih aktera. Drugim riječima, što više političke strukture URA-e budu išle sa identitetom i integritetom crnogorskog argumenta, to će jačati srpski argumenti srpskih partija unutar vlade“, navodi on.
URA se tako nalazi u, naizgled nerješivom problemu – sa jedne strane, mora da zaoštrava svoj procrnogorski stav, dok sa druge Krivokapićeva vlada nema alternativu. Jedina alternativa je da se URA prikloni DPS-u, što, smatra naš sagovornik, URA-u vodi pravo u političku smrt.

Birači bi mogli da ih kazne

URA, prema Bešićevim riječima, pripada korpusu takozvanih građanskih partija u Crnoj Gori, onih koje su svoju poziciju gradile na crnogorstvu, ali su bile protivnici DPS-a. Takve partije bile su i Liberalni savez, Socijaldemokratska partija i Pozitivna Crna Gora. Ove partije su istovremeno i najveće žrtve i glavni protagonisti crnogorskog političkog života – niti je Crna Gora mogla da proglasi nezavisnost, a da neka partija iz tog korpusa ne podrži DPS, niti je DPS mogao da bude smijenjen bez njihove podrške.

„Šta je ovdje suštinski problem? Ako se približe DPS-u biće kažnjeni od glasača i, naravno, iznutra će imati problema; ako se približe srpskoj strukturi isto će se desiti“ navodi Bešić i podseća da je Liberalni savez nestao kada je stupio u koaliciju sa DPS-om, da su istu sudbinu doživjele i SDP i Pozitivna CG, dok se Pokret za promjene utopio u Demokratski front.

„URA, kao i građanske partije koje su joj prethodile, ne može da ima dovoljnu političku snagu da sama upravlja, te se mora približiti jednoj ili drugoj strukturi. S druge strane, svako približavanje izaziva ogromno nezadovoljstvo unutar te strukture. U toj situaciji se nalazi URA. Sve što vidimo da se dešava sa tom strankom direktna je posljedica takvog razvoja događaja i takve političke konstelacije, koja se već decenijama ne mijenja“, smatra Bešić.

Moguće reforme stranke

Politikolog Vladimir Pavićević smatra da URA snaži svoju podršku u biračkom tijelu, što se, prema njegovim riječima, vidi po rezultatima lokalnih izbora u Nikšiću i Herceg Novom.

„Mislim da ti rezultati govore da su bile dobre procjene Dritana Abazovića kako treba da se politički postavi u okolnostima u Crnoj Gori. Istovremeno, URA ništa nije izgubila od svog programa jer se ona, naročito preko Abazovićevog djelovanja učvrstila kao jedna građanska politička formacija koja samo doprinosi progresu crnogorskog društva“, objašnjava Pavićević.
Zbog toga će odlazak jednog broja funkcionera iz URA imati, dodaje on, pokretanje unutarstranačkih reformi.

„Tu sam saglasan sa gospodinom Abazovićem, da je odlazak pojedinaca situacija koja olakšava reformske zahvate unutar URA, koji su već planirani. Mislim da će građani Crne Gore koji su do sada podržavali URA nastaviti da je podržavaju, ali i da će ona i širiti podršku“, kaže Pavićević, navodi Sputnik.

Bešić, pak, kako kaže, na kongresu URA 4. jula očekuje sukob između „principa i političkog realizma“, na čemu će se izgrađivati unutrašnji sukob koji će dodatno destabilizovati tu partiju.

„To može da dovede do dezintegracije partije, a može da dovede i do autoritarnih tendencija – da se jedna od političkih struktura koja pobijedi, po „kriterijumu lideršipa“ autoritarno zatvori, isključi drugu opciju. U obje situacije, ukupan kapacitet URA-e, njena politička snaga, političko predstavljanje, uticaj u biračkom tijelu, pregovaračka pozicija, ništa neće biti bolji, zapravo, doći će do pogoršanja“, zaključuje Bešić.