Preko leđa građana: Kako je banka na lizingu ukrala skoro 67 miliona evra

03.02.2022. | 13:12

Da nije bilo Sanje Mehinović, bivše članice Uprave RBA lizniga, koje je stala pred kamere televizije UNA i pokazala na koji način je Rajfajzen lizing godinama potkradao svoje kilijente u Hrvatskoj, ta dobro osmišljena pljačka građana vjerovatno bi davno bila zaboravljena. Prema njenoj procjeni, sa zateznim kamatama radi se o krađi od oko 500 miliona kuna ili skoro 67 miliona evra.

U emisiji Ivane Paradžiković “Lice pravde”, koja se srijedom emituje na UNA TV, tako je otkriveno da su u RBA Lizingu još 2008. došli na “sjajnu ideju” da uz pomoć promjenjivih kamatnih stopa isisaju stotine miliona kuna. Da zlo bude veće, izbjegavali su moćnike i velike firme, pa su deblji kraj izvukli oni najranjiviji – trgovci, mali i srednji preduzetnici.

„Niže klase u ovom društvu, trgovci, prevoznici, preduzetnici, male firme, malo i srednje preduzetništvo, od njih se uzelo i odnijelo. To je poenta ove priče i žalosno je da niko nema motiva sjesti i reći da treba naći model kako taj novac vratiti”, kaže Sanja Mehinović, koja je isprintala tone i tone materijala kako bi dokazala svoje tvrdnje.

A sve je izvedeno prilično jednostavno. U ugovorima o operativnom finansijskom lizingu promjenjiva kamatna stopa sastoji se od dva dijela. Jedan se odnosi na fiksnu maržu, a s druge strane je promjenjivi parametar vezan za EURIBOR ili LIBOR. I tu nastupa prevara.

“Kada je EURIBOR padao, oni su jednostranim odlukama povećavali svoju fiksnu maržu kako bi održavali kamatnu stopu na istom nivou kao i prije. Dakle, umjesto da je kamatna stopa usljed pada EURIBORA padala, oni su jednostranim odlukama povećavali tu fiksnu maržu. S druge strane imate situaciju kada su EURIBOR i LIBOR rasli, oni nisu smanjivali svoju fiksnu maržu, nego su je ostavljali na istom nivou, što je opet uzrokovalo rast ukupne kamatne stope”, objasnio je za “Lice pravde” advokat Igor Metelko.

O svemu tome trebalo je da brine HANFA – Hrvatska agencija za nadzor finansijskih usluga. Ipak, oni su se oglasili tek nakon što se sve zakotrljalo u medijima. Nalaz do kojeg su stigli nije ohrabrujući – pljačkaju nas, i to svi.

“Mi se nismo zaustavili na RBA Lizingu što jasno treba reći. Nastavili smo nadzor i preostalih 14 lizinga i to samoinicijativno. Pronašli smo i tamo nepravilnosti, kod njih 13 i prema njima izdali rješnja, kaže Ante Žigman, predsjednik Upravnog savjeta HANFA-e i objašnjava da, ipak, niko nije kažnjen, jer HANFA tu mogućnost nema. Jedino što mogu je tražiti nadoknadu i kaznu na prekršajnom sudu.

Sanja Mehinović smatra da je HANFA otkrivanjem prevara RBA lizinga uradila dobar posao, ali joj nije jasno zašto su se zadovoljili uvidom u samo 25 odsto njihovog poslovanja.

“To je toliko apsurdno da je sramotno. U današnje digitalno doba u kojem oni sigurno imaju sve podatke u tom programu, samo što su se dogovorili da se to tako formuliše da se ne može sve dati van. Ne znam kako je onda Beč dobio sve. Uostalom u bankama podaci ne mogu nestati. Oni su spremani permanentno na servere koji se nalaze u iznajmjenim IT kompanijama”, kaže Mehinović.

Ono što, takođe, “škripi” je i pitanje zašto je bivši član Upravnog odbora RBA Lizinga Toni Jurčić, postavljen za člana nove uprave HANFA-e. Iz Agencije kažu da se nepravilnosti u poslovanju RBA Lizinga odnose na period od 2008. do 2013, a da je Jurčić u Odboru bio kasnije. Međutim, u prošlogodišnjem izvještaju HANFA-e ponovo su utvrđene nepravilnosti, a taj se izvještaj odnosi na period kada je Jučić, očigledno neuspješno, nadzirao rad lizinga.

Ipak, pod pritiskom HANFA-e, RBA je počela vraćati novac prevarenim građanima. Jedan od onih koji se odlučio i na tužbu je Darko Marinović koji je godinama radio u Austriji.

“Da je 250 kuna, ja bih tužio, a ne za 2.500 kuna. Ja znam koliko moram raditi da bih uštedio taj novac. I sada da mi to neko uzme iz džepa, da me pravi budalom, to ne mogu podnijeti”, kaže Marinović za “Lice pravde” UNA TV i čudi se kako RBA u Austriji može da posluje legalno, a u Hrvatskoj može da vara. I da za to niko ne odgovara.

ODGOVORNOST

Oklijevanje hrvatskog tužilaštva da zaštiti veliki broj građana i pokrene tužbu protiv lizing društava koja posluju nezakonito, navodi na zaključak da su banke zaštićene u Hrvatskoj, kaže Ilko Ćimić, novinar Index.hr-a.

“To nam dokazuje ne samo slučaj “Švajcarac”, nego i ovaj. Sve što se događaja, događa se tako da banke rade nešto što u svojim državama nikada nikad ne smjele”, kaže Ćimić.

Na čelu Nadzornog odbora RBA lizinga u vrijeme kada se uzimao harač preduzetnicima nalazio se današnji predsjednik Hrvatskog udruženja banaka Zdenko Adrović, koji je tada bio i predsjednik Uprave Rajfajzen banke u Hrvatskoj. Goran Aleksić iz udruženja “Franak”, koji je među prvima krenuo u borbu za prava brojnih klijenata banaka, upravo Adrovića smatra odgovornim i navodi da sve to pokazuje da se radi o “kartelu lizing kuća i kartelu banaka”.

Što se Adrovića tiče, za “Lice pravde” poslao je samo saopštenje u kojme tvrdi da je dužnost predsjednika Nadzornog odbora društva Rajfajzen lizing obavljao u skladu sa svim zakonskim propisima struke.

“Nadzorni odbor je za vrijeme mog obavljanja funkcije davao saglasnost za primjenu opštih uslova poslovanja na način da Uprava društva operativno provodi odluke u skladu s važećim regulatornim i pravnim zakonima. Funkcija u nadzornom odboru ne nosi sa sobom poznavanje svih svakodnevnih odluka u operativnom poslovanju. O svim detaljima koji su izneseni u medijskom prostoru nikad nisam bio upoznat, te nisam u mogućnosti detaljno prokomentarisati čitavu situaciju”, poručio je Adrović u saopštenju.

Međutim, izvještaj HANFA-e u kojem su utvrđene nezakonite radnje govori suprotno, jer u njemu, između ostalog stoji da je iz Zapisnika sjednice Nadzornog odbora vidljivo da je odbor bio upoznat od strane Uprave s namjerom da se povećanje kamatnih stopa izvrši na tada aktivnom portfelju ugovora o lizingu i da na to nije imao primjedbi.

Iako postoje desetine građana koje su žrtve ovakve prevare, teško je pronaći nekog poput Darka Marinovića koji je spreman stati ispred kamere. Većina njih i dalje posluje s bankama i sa lizing kućama i plaše se osvete, a na pravnu pomoć gledaju sa nepovjerenjem.

Sandra Žigo iz Udruženja “Franak” pokazala je kakve dopise RBA LIZING pod pritiskom HANFA-e šalje prevarenim građanima. Jedan od onih koji su se obratili njenom Udruženju, samo je dobio obavještenje da je oštećen za 174 evra.

“Uopšte nije napisano iz kog razloga ga oni kontaktiraju. Da je on oštećena strana, da je HANFA-a uočila nepravilnosti i da mu se obraćaju kao oštećenom i da mu žele vratiti novac. Ne, oni su ga samo uputili na HANFA-u, na njihovo rješenje i to je sve što je on dobio. Nakon toga većina njih odustaje od bilo kakve dalje akcije i traženje nekog odgovora od leasing društva”, kaže Žigo.

GDJE JE NOVAC ZAVRŠIO?

Sanja Mehinović tvrdi da to pitanje treba uputiti članovima bivše uprave RBA lizinga.

“Taj novac je služio da bi se oni pokazali kao uspješni menadžeri, da bi ostvarili dobar kamatni prihod i u godinama koje su bile krizne a to je 2008, 2009, 2010. Vidite da se i Nadzorni odbor složio sa načinom na koji se varaju klijenti. Njima je bilo u cilju da taj bubanj bude što veći i da se rezultati koji se šalju Austriji budu što bolji, a na kraju i da im se podijele bonusi”, kaže Mehinović.

REGIONALNE RAZMJERE PLJAČKE

RBA lizing posluje na prostoru čitave bivše Jugoslavije. Ako se prisjetimo slučaja “švajcarskog franka” i pljačke koju su tada udruženo provodile strane banke na Balkanu, da li se isti scenario ponovio i ovoga puta?

Kada je Srbija u pitanju, Sanja Mehinović tvrdi da bi Narodna banka trebala znati odgovor na to pitanje, jer je ona nadzorno tijelo koje kontroliše rad banaka. Prema njenom mišljenju, nema dileme da je prevare bilo i u Srbiji.

“Ja imam saznanja i nadam se da će se nakon Hrvatske potegnuti pitanje prevare klijenata i u Srbiji. S obzirom na to da smo bili ista grupa, kolege, da smo o toj temi razgovarali, razgovarala sam sa kolegama u Srbiji. Neki su bivši radnici, neki i dalje rade. Ali sa sigurnošću mogu reći da se varalo i u Srbiji”, kaže Mehinović.

Pitanja o svemu tome ekipa “Lica pravde” uputila je i Narodnoj banci Srbije, ali im odgovor nije stigao.

Iz RBA lizinga su najpije obećali da će odgovoriti na pitanje novinara, ali su se, na kraju, ipak povukli.