Rezolucija o genocidu nad Srbima u NDH: Potpisivana peticija u Beogradu
07.04.2024. | 14:18Na platou ispred Crkve Svetog Marka u Beogradu danas je organizovana prva akcija potpisivanja peticije za usvajanje rezolucija o genocidu nad srpskim narodom u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj /NDH/.
Sa skupa je poručeno da su mučenici stradali u NDH ostavili zavjet da moraju biti ispoštovani i da se oko ovog pitanja i ove rezolucije moraju okupiti Srbi ma gdje da žive.
Mile Bosnić, predsjednik Pokreta Srba Krajišnika, koji je pokrenuo inicijativu, poručio je da je donošenje ove rezolucije jedno od najvažnijih pitanja srpskog naroda, pitanje njegove istorije i budućnosti.
“Kosovski Boj, Sveti Sava, Srpski ustanci, Prvi rat, genocid, to su temelji našeg morala i opstojanja i naše budućnosti. Narod koji se stidi svojih žrtava ne treba da postoji”, istakao je on.
Bosnić je naveo da je stavljanje potpisa na ovu peticiju pitanje časti i da će biti jasno određeno ko će se njime upisati u knjigu ljudi, a ko u knjigu neljudi.
On je dodao da pitanje genocida u NDH nije krajiško već opšte srpsko pitanje i naglasio da ne smije biti licitiranja srpskim žrtvama, posebno djecom.
Bosnić je rekao da je decenijama unazad uvijek postojao izgovor zašto ovakav dokument nije usvojen i naglasio da izgovora više nema, kao što nema ni opravdanja za one koji ovim pitanjem manipulišu i broj žrtava obezvređuju.
Predsjednik Udruženja “Jadovno 1941” iz Banjaluke Dušan Bastašić poručio je da potomci i poštovaoci ubijenih na području NDH nisu zaboravili njihovo epsko stradanje, a da potomci zločinaca čine sve da zatru istinu o 2.600 stratišta i 46 logora, među kojim su i logori za djecu, Jastrebarsko, Sisak i Gornja Rijeka.
“Oni pokušavaju da srpske žrtve svedu na Jasenovac, pa da ih onda umanje”, rekao je Bastašić.
Prema njegovim riječima, neki su aprila 1941. godine željeli da Banjaluka postane Antin grad i tada su izgradili temelje koji do danas nisu istrunuli.
“I danas žele da ugroze biološki opstanak Srba na teritoriji cijele BiH”, rekao je on.
Bastašić je neveo neka od mjesta strašnog zločina nad Srbima u NDH, među kojim i ubistvo 2.315 Srba u banjalučkim selima Drakulić, Motike i Šargovac.
On je ukazao da se na nekoliko kilometara od centra Beograda – u Zemunu nalazi najveća masovna pojedinačna grobnica u kojoj je sahranjeno oko 6.500 Srba koji su dovedeni iz Jasenovca i ubijeni na Starom sajmištu.
Bastašić je ocijenio ironičnim tvrdnje pojedinca sa vrha srpske političke vlasti koji je rekao da bi Rezolucija, kada bi bila donesena, značila u sljedećih 100 godina loše odnose sa Hrvatima.
“Pa se ja pitam, ako pogledamo unazad, posebno u posljednjih 150 godina, kakve mi to imamo odnose. Nemamo dobre odnose, ne nalazimo nijedan argument koji će govoriti u prilog dobrih odnosa ni u budućnosti, pogovo kad vidite šta se dešava, kakva je retorika u hrvatskom javnom prostoru, šta im se toleriše. Pa kako možemo mi da radimo jedan ovakav kompromis i da se ne odredimo jasno prema tom zločinu”, rekao je on.
Bastašić je upitao da li će Srbi opet da rade ustupke poput onog iz 1918. godina kada su Hrvate kao poražene preveli na stranu pobjednika ili 1943. godine kad su amnestijom Josipa Broza Tita ustaše i domobrani prešli na stranu antifašista.
On je neveo da je ustupaka bilo tokom cijelog 20. vijeka.
“Ako nakon ovog nismo u stanju da se odredimo sa tog najvišeg nivoa, od srpskog naroda izabranog tijela, hoćemo li onda za `Oluju` za neku godinu govoriti da to nije bila zločinačka akcija”, rekao je Bastašić.
On je naveo da je Republika Srpska 2015. godine u svom parlamentu donijela Deklaraciju o genocidu nad srpskim, jevrejskim i romskim narodom u NDH.
“To što se Srbija nije do sada ovako odredila je ponižavajuće, uvredljivo i boli. Zato se nadam da će ova inicijativa uspjeti”, rekao je on.
Potpisivanje peticije pratio je prigodan program u okviru kog su svoje stihove o stradanju Srba u NDH čitali pjesnici Neven Milanović iz Podgorice, Danilo Vasojević iz Beograda i Dragana LJuna i Mile Rokčević porijeklom iz Krajine kao i zajedničko fotografisanje i snimanje kadrova za potrebe spota “Uspavanka za Jasenovac”.