Rimokatolička crkva: Proglašenje Stepinca za sveca više nije na dnevnom redu Vatikana
13.02.2023. | 10:34Proglašenje kardinala Alojzija Stepinca za sveca više nije na dnevnom redu Vatikana, rekao je za “Večernje novosti” visokorangirani vatikanski sveštenik koji je dobro upoznat o prilikama u vrhu Rimokatoličke crkve.
“Papa Franja je jako zabrinut zbog događaja u svijetu i ne želi da otvara još jedan problem, posebno između dvije crkve na jugoistoku Evrope. Za vrijeme pontifikata ovog pape teško da će doći do preokreta, Stepinac će ostati najvjerovatnije na čekanju”, tvrdi ovaj sveštenik iz Vatikana.
Papa Franja pune tri godine nije komentarisao ovu temu.
“Kada je u posjeti Vatikanu bio sisački biskup Vlado Košić, jedan od rijetkih preostalih konzervativnih hrvatskih biskupa, pokrenuo je u kratkom razgovoru sa papom, pitanje Stepinca, ali nije dobio konkretan odgovor”, naveo je sagovornik lista.
On ukazuje da papa Franja sve vrijeme želi poboljšanje odnosa sa Srpskom pravoslavnom crkvom i dobro zna da je Stepinac jedna od spornih tačaka.
Prema riječima ovog sveštenika, prošle godine papa je od vjernika iz Hrvatske, iz župe Presvetog Trojstva iz Krašića, na opštoj audijenciji primio Stepinčev kip, ali je i tada izbjegao bilo kakav komentar.
Ovaj izvor navodi i da je papa Franja godinama unazad praktično sprovodio čistku među hrvatskim biskupima, koje je smatrao konzervativcima i koji su imali glavni cilj da “Stepinac bude sveti”.
Zamijenjeni su gotovo svi biskupi stare garde, među kojima je bilo onih koji su na prošlost gledali sa nacionalističkim nabojem, a Stepinac im je u tome bio dobro došao.
“Sada se očekuje i da papa imenuje nasljednika zagrbačkog nadbiskupa, kardinala Josipa Bozanića”, naveo je izvor lista.
Alojzije Stepinac bio je zagrebački nadbiskup od 1937. do smrti 1960. godine.
Na početku Drugog svjetskog rata u Kraljevini Jugoslaviji, kardinal Stepinac je po ulasku Nijemaca u Zagreb 10. aprila 1941. godine podržao osnivanje Nezavisne Države Hrvatske i fašistički režim Ante Pavelića.
Vrhovni sud NR Hrvatske osudio ga je 1946. na zatvorsku kaznu zbog saradnje s vrhom ustaške države, prekrštavanja desetina hiljada Srba u Hrvatskoj i za podstrekavanje koje je ustašama pružio katolički kler.
Katolička crkva u Hrvatskoj uglavnom negira ovakve optužbe na račun Stepinca, pa ga je 1998. godine papa Jovan Pavle Drugi proglasio blaženim.
Međutim, Papa Franja stopirao je dalji proces Stepinčeve kanonizacije, a srpski istoričari smatraju da je odgovoran za masovno prekrštavanje srpskog pravoslavnog stanovništva u doba ustaške vlasti, te zbog ćutanja i prećutnog odobravanja pogroma nad srpskim življem, kao i Jevrejima i Romima, što je dovelo do genocida nad tim narodima.
