Sjednica SB UN na kojoj su maske skinute: Kosovska bitka „bez rukavica“

22.10.2020. | 19:26

Žustra sjednica Savjeta Bezbjednosti Ujedinjeni nacija posvećena Kosovu, vođena bez „diplomatskih“ rukavica, pokazala je da se Zapadu žuri da zatvori ovo pitanje. Dodatno je osvijetlila i međusobne odnose velikih sila, ali i pokazala da je Rusija argumentima svima stavila do znanja da od brzog rješenja nema ništa.

Ovo je ocjena Vladislava Jovanovića, dugogodišnjeg ambasadora naše zemlje u UN, koji naglašava da je epilog sjednice – prvi put javno kritikovanje Prištine zbog odnosa prema Specijalnom sudu od strane prvog čovjeka UN, i jasno stavljanje do znanja od strane Rusije da su Rezolucija 12 44 i misija Unmika neprikosnoveni na Kosovu.

Rusija traži poštovanje odredaba UN od Prištine

Čvrst stav Rusija je na ovoj pokazala i time što je ruski ambasador pri UN Vasilij Nebenzja oštro upozorio predstavnicu kosovskog ministarstva spoljnih poslova Melisu Haradinaj da će biti isključena sa narednog sastanka ukoliko budu prikazivani kosovski simboli. On je protestovao zbog toga što se u uključenju u onlajn sjednicu predstavnice Prištine vidjela zastava takozvane države Kosovo.

Ambasador Rusije, koji inače trenutno i predsjedava SB UN, rekao je da je nedopustivo kršenje pravila učešća Kosova na sjednicama SB UN.

„Ponovo na ekranu vidimo atribute takozvane državnosti Kosova. Podsećamo da su u Savjetu bezbjednosti usvojena pravila učešća na zasjedanjima kada je riječ o predstavnicima Kosova, i ona se moraju poštovati. Pored toga, želim da kažem, kao predstavnik Rusije, da se na taj način dovodi u pitanje naša saglasnost na poziv Kosovu za učešće na narednoj sjednici“, dodao je Nebenzja.

Ovakav stav Rusije nije iznađenje za našeg sagovorika, kao ni izjava njemačkog ambasadora pri UN Kristofora Hojsgena koji je praktično od Srbije zatražio direktno da prizna Kosovo. Ono što je za Jovanovića mimo svega presedan cijele sjednice jeste javna kritika Prištine.

Kosovska nezavisnost nije svršen čin

„Stav generalnog sekretara UN u vezi sa rukovodstvom Prištine je nov. Tome je sigurno prethodila diskretna podrška Trampove administracije kojoj je dosta drskosti rukovodstva u Prištini koje se suprotstavlja i Bijeloj kući“, naglašava Jovanović.

To je novi momenat koji pokazuje prije svega da i sama Amerika počinje da gubi strpljenje sa tvrdokornim stavovima pojedinih kosovskih lidera kao i da na neki način želi da se „otarasi šumskih ljudi“ koji vode Kosovo, a koji svojim ponašanjem štete i američkoj politici.

„Ovo je pomalo i opomena Amerike Prištini da bi, ako Tramp pobjedi, mogla da ide i korak dva dalje ka mijenjanju do sada kategoričkog stava koji se odnosi na nezavisnost Kosova. Odnosno, da svoj dosadašnji stav prilagođava novim realnostima i novim geopolitičkim potrebama Amerike na Balkanu. To može da znači da nezavisnost Kosova nije svršena činjenica kako se to do sada tretiralo i da ideja da postane dio UN nije više sasvim održiv, sa ovakvim stavovima Prištine“, ocjenjuje naš sagovornik.

Prva javna kritika Prištine od strane UN

Jovanović takođe smatra da je ova sjednica o Kosovu i Metohiji pokazala i širu sliku odnosa globalne politike u svijetu. Za razliku od ranijeg perioda kada smo imali slabu Rusiju i neutralnu Kinu, stvari su se sada drastično promijenile, što je izgleda uticalo i na jačanje UN kao organizacije.

„Čvrst stav Rusije po pitanju misije Unmik i Rezolucije 12 44 nije nov, ali je čini mi se ovoga puta u raspravi argumentovano odnio pobjedu. Oštrina, otvorenost i sukobljavanje argumenta koji su preovladavali na ovoj sjednici pokazali su da je Kosovo postalo problem i u geopolitičkim odnosima velikih sila. Takođe, da to nije samo izolovan zabran u kome Zapad može sam da odlučuje i da nameće rješenja, već će morati da uvaži i činjenicu da SB ne prihvata ni nezavisnost Kosova kao takvu, niti članice SB UN, a prije svega Rusija ne dozvoljavaju da se UN eliminiše sa Kosova i Metohije,“ objašnjava sagovornik Sputnjika.
Jovanović dodaje da su se ovakve sjednice „bez rukavica“ održavane u SB UN samo u periodima dok je trajao građanski rat u BiH i kasnije na Kosovu, kada je došlo do agresije NATO bez odobrenja SB UN na SRJ.

Sjednica na kojoj su maske skinute

„Zapad će iz ovoga morati da izvuče neke zaključke i da svoju dosadašnju ultimativnu i tvrdu poziciju preispita,“ kaže Jovanović.

Ova sjednica SB UN, kako dodaje, može da bude indikativna za dalje odnose u između velikih sila, a naročito za dalje postupanje Amerike ako Tramp ostane na čelu Amerike. Pa i ako ne pobjedi, dodaje naš sagovornik, opet će se odbljesci ove sjednice pokazati i nekoj novoj američkoj administraciji da ne može da može da radi kao što je to prije činila i da grubim postupcima nameće svoje stavove drugima.
„Po svemu sudeći, ova sjednica može da bude i jedan početak odgovornijeg postavljanja i SB, i velikih sila prema ovom otvorenom kriznom pitanju koje se zove – neovlašćeno jednostrano proglašenje nezavisnosti državnosti od strane Kosova i Metohije, koje se desilo uprkos SB i njegovoj obavezujućoj Rezoluciji 1244“, kaže Jovanović.

Argumenti Rusije zapušili usta Zapadu

Inače na sjednici SB UN, Sjedinjene Američke Države su zatražile da se članice Savjeta bezbjednosti izjasne o „izradi plana za tranziciju UNMIK-a i odgovorno smanjenje uloge misije UN”.Takvoj ideji, koja uključuje dramatično smanjivanje mandata i brojnosti UNMIK-a, oštro se usprotivio ruski ambasador pri UN Vasilij Nebenzja, koji je rekao da „Moskva smatra da je UNMIK ključna međunarodna misija na Kosovu”, prenosi “Sputnik“.

U izvještaju koji je prethodno podijeljen ambasadorima članica Savjeta bezbjednosti, šef UNMIK-a Zahir Tanin je upozorio na probleme s kojima se suočava Specijalni sud za zločine OVK.

Izaslanik generalnog sekretara UN je, ne imenujući krivce, rekao i da su „pojedini” politički lideri vodili kampanju protiv suda.