Skinuta oznaka “strogo poverljivo”: Putin i Klinton zapečatili Slobinu sudbinu!

12.10.2020. | 10:41

Vladimir Putin i Bil Klinton su se 30. septembra dogovorili da Milošević konačno mora da ode sa vlasti.

Šest dana poslije izbora za predsjednika Savezne Republike Jugoslavije na kojima je Vojislav Koštunica, kandidat opozicionog DOS-a, u prvom krugu osvojio većinu glasova, a Slobodan Milošević pokušao da održi drugi izborni krug, Bil Klinton, predsjednik SAD, pozvao je telefonom ruskog predsjednika Vladimira Putina. Lideri dvije najveće svjetske sile su se tog 30. septembra dogovorili da Milošević, neprikosnoveni vođa Srbije od 1989, konačno mora da ode sa vlasti.

U transkriptu razgovora, sa kojeg je oznaka „strogo povjerljivo“ skinuta 2019, a do kojih je “Alo.rs” došao u posjed, stoji da je dijalog počeo uobičajenom razmjenom diplomatskih učtivosti – Klinton kaže: „Zdravo, Vladimire, lijepo je što si prihvatio poziv“, a Putin odgovara: „Dobar dan i tebi, Bile, drago mi je što ti čujem glas.“ U skladu sa američkim mentalitetom, Klinton odmah prelazi na stvar.

Kako Klinton „muva“ Putina

Klinton: „Razumijem da je ovo delikatan i težak trenutak, ali moram da ti kažem da moramo da prihvatimo činjenicu da je opozicija u Beogradu (na izborima 24. septembra) pobijedila u prvom krugu i da neće učestvovati u drugom jer bi to omogućilo Miloševiću da prekroji izbornu volju ljudi, a bojim se da bi tako mogao da izazove i ozbiljnu nestabilnost u Crnoj Gori. Najbolje što može da se desi je da Milošević shvati da mora da prizna poraz, a siguran sam da si ti jedina osoba koja u to može da ga ubijedi. Jasno mi je da je to za tebe neprijatna situacija, ali bih ti predložio da mu (Miloševiću) pošalješ privatnu poruku, ne javnu, i da insistiraš da je za njega najbolje da ode, kao i da mu jasno staviš do znanja da Rusija poštuje izbornu volju građana Srbije. Čini mi se da smo pred izborom između nasilne i mirne predaje vlasti u Srbiji, a Rusija je zemlja koja u cijeloj toj stvari može da odigra odlučujuću ulogu.“

Tajni sastanci

Putin: „Bile, svjesni smo činjenice da vaši analitičari i eksperti za Balkan vrlo pažljivo procjenjuju kakve korake treba preduzeti, ali nas dvojica treba da razgovaramo sasvim otvoreno, naglašavam, SASVIM otvoreno. Razgovarao sam nedavno sa (tadašnjim njemačkim kancelarom Gerhardom) Šrederom. Predložio sam da se u Beogradu organizuje tajni sastanak naših ministara spoljnih poslova ili savjetnika za nacionalnu bezbjednost sa liderima srpske opozicije, ali je Koštunica to odbio. Mi smo mu ipak vrlo precizno objasnili naš stav da Rusija ne želi da bude satjerana u ćošak i da bude u situaciji da podrži bilo kakvo nedemokratsko rješenje. Želim jasno da ti kažem da smatram da je sada pravi trenutak da Milošević mirno napusti političku scenu, ali nisam siguran da će on to uraditi.“

U nastavku, Putin je iznio ideju da Vojislava Koštunicu pozove u zvaničnu posjetu Moskvi, gdje bi on, u prisustvu šefa ruske diplomatije Sergeja Ivanova, pristao na pregovore sa Miloševićem o mirnoj predaji vlasti ako Milošević dozvoli ponovno brojanje glasova u prisustvu međunarodnih posmatrača.

Šest dana poslije izbora za predsjednika Savezne Republike Jugoslavije na kojima je Vojislav Koštunica, kandidat opozicionog DOS-a, u prvom krugu osvojio većinu glasova, a Slobodan Milošević pokušao da održi drugi izborni krug, Bil Klinton, predsjednik SAD, pozvao je telefonom ruskog predsjednika Vladimira Putina. Lideri dvije najveće svjetske sile su se tog 30. septembra dogovorili da Milošević, neprikosnoveni vođa Srbije od 1989, konačno mora da ode sa vlasti.

U transkriptu razgovora, sa kojeg je oznaka „strogo povjerljivo“ skinuta 2019, a do kojih je “Alo.rs” došao u posjed, stoji da je dijalog počeo uobičajenom razmjenom diplomatskih učtivosti – Klinton kaže: „Zdravo, Vladimire, lijepo je što si prihvatio poziv“, a Putin odgovara: „Dobar dan i tebi, Bile, drago mi je što ti čujem glas.“ U skladu sa američkim mentalitetom, Klinton odmah prelazi na stvar.

Kako Klinton „muva“ Putina

Klinton: „Razumijem da je ovo delikatan i težak trenutak, ali moram da ti kažem da moramo da prihvatimo činjenicu da je opozicija u Beogradu (na izborima 24. septembra) pobijedila u prvom krugu i da neće učestvovati u drugom jer bi to omogućilo Miloševiću da prekroji izbornu volju ljudi, a bojim se da bi tako mogao da izazove i ozbiljnu nestabilnost u Crnoj Gori. Najbolje što može da se desi je da Milošević shvati da mora da prizna poraz, a siguran sam da si ti jedina osoba koja u to može da ga ubijedi. Jasno mi je da je to za tebe neprijatna situacija, ali bih ti predložio da mu (Miloševiću) pošalješ privatnu poruku, ne javnu, i da insistiraš da je za njega najbolje da ode, kao i da mu jasno staviš do znanja da Rusija poštuje izbornu volju građana Srbije. Čini mi se da smo pred izborom između nasilne i mirne predaje vlasti u Srbiji, a Rusija je zemlja koja u cijeloj toj stvari može da odigra odlučujuću ulogu.“

Tajni sastanci

Putin: „Bile, svjesni smo činjenice da vaši analitičari i eksperti za Balkan vrlo pažljivo procjenjuju kakve korake treba preduzeti, ali nas dvojica treba da razgovaramo sasvim otvoreno, naglašavam, SASVIM otvoreno. Razgovarao sam nedavno sa (tadašnjim njemačkim kancelarom Gerhardom) Šrederom. Predložio sam da se u Beogradu organizuje tajni sastanak naših ministara spoljnih poslova ili savjetnika za nacionalnu bezbjednost sa liderima srpske opozicije, ali je Koštunica to odbio. Mi smo mu ipak vrlo precizno objasnili naš stav da Rusija ne želi da bude satjerana u ćošak i da bude u situaciji da podrži bilo kakvo nedemokratsko rješenje. Želim jasno da ti kažem da smatram da je sada pravi trenutak da Milošević mirno napusti političku scenu, ali nisam siguran da će on to uraditi”, prenosi “Alo.rs“.

U nastavku, Putin je iznio ideju da Vojislava Koštunicu pozove u zvaničnu posjetu Moskvi, gdje bi on, u prisustvu šefa ruske diplomatije Sergeja Ivanova, pristao na pregovore sa Miloševićem o mirnoj predaji vlasti ako Milošević dozvoli ponovno brojanje glasova u prisustvu međunarodnih posmatrača.

Šta ćemo sa Slobom?

Putin: „To je samo naša ideja, niko ne mora da je prihvati. Mada, iskreno, mislim da ništa ne bismo dobili takvim dodatnim pritiskom na Miloševića, samo bismo protraćili vrijeme.“

Klinton: „Da te konkretno pitam – kako mi da sklonimo Miloševića?“

Putin: „Misliš da ga premjestimo negdje?“

Klinton: „Da. Da li se on plaši da izađe iz kabineta?“ (zgrada Predsjedništva Srbije)

Putin: „Mogao bih da popričam s njim, da mu kažem da prizna izborni poraz, a da međunarodna zajednica neće preduzeti nikakve dalje korake protiv njega. Ali još moram da razmislim kako to da mu objasnim.“

Sad ga niko neće

Klinton: „Da li će on moći da ostane u Srbiji poslije svega, da li će mu nova vlast dozvoliti da ode nekuda?“

Putin: „Mislim da bi za sve bilo najbolje da ostane u Srbiji.“

Klinton: „Da, i ja isto mislim, mada ne znam kakvo će raspoloženje tamo biti.“

Putin: „Iskreno, ne znam ni ja. Možda on neće ni htjeti da ide iz Srbije. U svakom slučaju, on nam kao poklon ne treba. Zašto da ga ne pošaljemo kod vas u Ameriku?“

Klinton: „Da, razumijem šta hoćeš da kažeš. Svejedno, nije loša ideja da lider opozicije dođe u Moskvu. To bi obeshrabrilo Miloševića i znatno povećalo šanse da odstupi. Zvaću te ponovo, ali važno je da znam da mu Rusija neće dozvoliti da se nekažnjeno izvuče ako pokrade izbore.“

Putin: „Važno je da on ne može da koristi Rusiju kao keca iz rukava. Svi u Jugoslaviji treba da znaju taj naš stav.“

EPILOG: Milošević priznao poraz dan poslije demonstracija!

Nakon velikih demonstracija 5. oktobra 2000. u Beogradu, Slobodan Milošević se 6. oktobra obratio naciji putem RTS-a, priznao izborni poraz i čestitao pobjedu Vojislavu Koštunici. Tada je rekao da će vrijeme provoditi s unukom. Uhapšen je u noći između 31. marta i 1. aprila 2001. poslije dvodnevne akcije Jedinice za specijalne operacije Državne bezbjednosti i višečasovnih pregovora o predaji i prebačen je u Centralni zatvor. Odlukom Vlade Srbije izručen je Haškom tribunalu za ratne zločine na Vidovdan iste godine, 28. juna. Umro je, prema zvaničnom nalazu iz Haga, od srčanog udara u pritvorskoj jedinici u Sheveningenu 11. marta 2006. Sahranjen je u dvorištu porodične kuće u Požarevcu.