Tanasković: Očekujem promjenu granica na Balkanu VIDEO
06.01.2021. | 10:03Profesor doktor Darko Tanasković kaže za RTS da ne iznenađuje što Vašingtonski sporazum Prištinu nije obavezao na bilo šta, jer “oni ništa do sada nisu ispunili od onoga na šta su se obavezali” i naglašava da ove godine možemo očekivati da se Priština ponovo kandiduje za prijem u Unesko.
Poručuje da Dejtonski sporazum za sada nema alternativu iako nije idealan. Naglašava i da u daljoj perspektivi očekuje promjenu granica na Balkanu.
Darko Tanasković je, gostujući u Jutarnjem dnevniku RTS-a, rekao da je pred nama Božić koji je najvažniji hrišćanski praznik, jer je riječ o rođenju Isusa Hrista, ali da je najradosniji praznik Vaskrs.
“Između Božića i Vaskrsenja prelazi se jedan težak put, sve do Velikog četvrtka i Velikog petka kada su najtužniji dani i kada se svijeće gase. Ako to prenesete na našu sudbinu, sudbinu našeg naroda i našu individualnu sudbinu u ovim godinama, ja mislim da je tu pouka kako treba imati taj ontološki optimizam – da treba vjerovati da će svakako doći bolji dani, a činiti sve ono što stvarno smatramo da je ispravno, a ne ono što činimo zato što mislimo da bi trebalo raditi iz nekog drugog razloga”, poručuje Tanasković.
“Tako važi i za nas – mi moramo da se borimo i kao Srbija i kao sprski narod i kao pojedinci za ono u šta vjerujemo i siguran sam da će doći u tom smislu bolji dani”, dodaje profesor.
Na pitanje kako Srbi dočekuju ovaj praznik i da li su ujedinjeni, Tanasković kaže da moramo priznati da nisu potpuno ujedinjeni.
“Ukoliko je sabornost jedna od najznačajnijih poruka svetosavlja, onda nju baš u potpunosti ne ispunjavamo i to u vezi sa nekim najznačajnijim pitanjima iz našeg naroda i naše sudbine”, rekao je Tanasković.
O kandidaturi Prištine za prijem u Unesko
Govoreći o mogućoj ponovnoj kandidaturi Prištine za prijem u Unesko, uprkos obavezi iz Vašingtonskog sporazuma da godinu dana neće aplicirati za članstvo u međunarodnim organizacijama, Tanasković kaže da “znamo svi da oni ništa do sada nisu ispunili od onoga na šta su se obavezali i što su potpisali, sem nešto manje značajno ukoliko bi bili natjerani spolja pod nekim velikim pritiskom”.
“Zato se ne treba ni iznenađivati što taj Vašingtonski sporazum, čija je sudbina sada prilično neizvjesna, da bi njih obavezivao na bilo šta. Ja mislim da ukoliko budu imali unutrašnje snage, s obzirom na tu vanrednu političku situaciju u samoj Prištini, oni svakako imaju plan da pokušaju poslije šest godina, od 2015. kada su prvi put pokušali da se domognu Uneska, zato što je to jedan od njihovih prioriteta”, ističe Tansković.
To se može očekivati ove godine, naglašava Tanasković i dodaje da je i kosovska ministarka kulture to najavila.
Na pitanje da li je Prištini pobjeda Bajdena dala vjetar u leđa, Tanasković kaže da je njegova pobjeda svima u regionu koji računaju da su neki američki saveznici i štićenici dala vjetar u leđa.
“Koliko će se to pokazati realno to ćemo tek da vidimo. Međutim, mislim da mi u Srbiji imamo razloga za oprez i da moramo uložiti sve napore da i sa novom američkom administracijom, bez obzira na to što znamo odakle ona podstiče, ali u međuvremenu se mnogo toga promijenilo, ipak uspostavimo što bolje radne odnose”, navodi Tanasković.
“Dejtonski sporazum za sada nema alternativu”
Poslije Bajdenove pobjede sve su jači zahtjevi za revizijom Dejtonskog sporazuma. U jednom intervjuu Tanasković kaže da je možda snaga Dejtonskog sporazuma baš u tome što su sve tri strane nezadovoljne. Poziva se na Henrija Kisindžera da su najveći sporazumi upravo oni u kojima su sve strane jednako nezadovoljne.
“U situaciji u kojoj su zaista stavovi toliko suprotstavljeni, kao što je to slučaj sa Kosovom i Metohijom i Bosnom i Hercegovinom, jedino sporazum da su podjednako nezadovoljne sve strane može za izvjesno vrijeme biti održiv”, naglašava profesor.
Ističe da Dejtonski sporazum za sada nema alternativu. “Bez obzira na to koliko ima zahtijeva sa poznatih strana da se on mijenja, jednostavno Bosna i Hrecegovina ne bi opstala ukoliko bi Dejtonski sporazum, koji nije idealan ali je takav kakav jeste, bio suštinski ugrožen, a stalno ga pomalo ugrožavaju”, dodaje Tanasković.
Odgovarajući na pitanje možemo li očekivati promjene granica na Balkanu, Tanasković kaže da je to teško reći i vrlo nezahvalno.
“Meni se čini da do trajnog rješenja na Balkanu, u nekoj prilično maglovitoj budućnosti, ne može doći ukoliko se granice uspostavljene poslije Drugog svjetskog rata, a poslije toga mijenjane na jedan prilično proizvoljan način i uvijek na štetu jednog naroda, prije svega srpskog, a neki misle i na njihov račun, ne budu promijenile na način koji će obezbijediti trajniju stabilnost. Ja u daljoj perspektivi očekujem promjenu granica na Balkanu”, poručuje Tanasković.
