Tri opcije za Crnu Goru nakon pada manjinske Vlade
20.08.2022. | 08:12“Da se što prije suočimo sa sudom građana”, rekao je sada već premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović, neposredno prije nego što su poslanici crnogorskog parlamenta izglasali nepovjerenje Vladi koju predvodi.
Iako su se i sinoć spominjale moguće koalicije, dogovori i potencijalni datumi izbora, zasad je neizvjesno hoće li biti formirana neka nova parlamentarna većina koja će iznjedriti mandatara, ili Crnu Goru očekuju vanredni parlamentarni izbori.
Burno je bilo sinoć u crnogorskom parlamentu prilikom rasprave o Abazovićevoj vladi. Demokratska partija socijalista (DPS), koju predvodi predsjednik države Milo Đukanović, zajedno sa svojim koalicionim partnerima Socijaldemokratskom partijom, Liberalnom partijom, Socijaldemokratama i Demokratskom unijom Albanaca, podnijela je parlamentu inicijativu za izglasavanje nepovjerenja 43. Vladi Crne Gore samo nekoliko sati nakon što je Abazović potpisao Temeljni ugovor sa patrijarhom Srpske pravoslavne crkve (SPC) Porfirijem.
Nakon nešto više od 12 sati rasprave, tokom koje su razmenjivane i uvrede, 50 poslanika glasalo je za pad Abazovićeve vlade. Osim onih koji su pomenutu inicijativu i podnijeli, za rušenje vlade glasali su poslanici Demokratske Crne Gore, koju predvodi Aleksa Bečić i poslanik Prave Crne Gore Marko Milačić.
Abazović je još tokom rasprave pominjao novu parlamentarnu većinu, ali mogli su se čuti i navodi o vanrednim parlamentarnim izborima.
Nova većina koja će dati mandatara
Abazovićeva vlada sada će obavljati dužnost u tehničkom mandatu. Jedna od opcija pred Crnom Gorom jesu pregovori o formiranju nove parlamentarne većine, koja će moći da ponudi mandatara za sastav 44. vlade. U tom slučaju, predsjednik Milo Đukanović mora da mu ponudi mandat, nakon čega će taj kandidat pokušati da sastavi vladu.
Iz redova Demokrata sinoć su saopštili da pregovori o formiranju nove vlade mogu da počnu odmah.
Iako su više puta optuženi da će upravo oni formirati novu većinu sa DPS-om, Demokrate ističu da neće praviti dogovor sa partijom Mila Đukanovića.
Na razgovor “stare većine” pozivali su i čelnici Demokratskog fronta (DF). Pod starom većinom misli se na partije koje su odnijele pobjedu na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020. godine – DF, Demokrate, URA, Prava, Ujedinjena, SNP. Uprkos tome što su iz DF-a spremni na dogovor, čini se da ostali politički činioci stare većine ne žele da sjednu za pregovarački sto.
Tako je Abazović sinoć tokom rasprave poručio da Građanski pokret URA neće učestvovati u pregovorima o novoj vladi.
„Večeras imamo mogućnost da glasamo i da ne glasamo za inicijativu DPS-a. Ako večeras padne vlada, srećno vam bilo. Pokret URA više nemojte zvati“, rekao je Abazović odgovarajući na izglaganja poslanika. Prema njegovim riječima, isto će učiniti i SNP, ali se iz te partije još uvijek nisu oglašavali.
Izbori 23. oktobra
Ukoliko stranke ne mogu da se dogovore o formiranju nove vlade, ili, pak, eventualni mandatar ne uspije da je formira, predsjednik Đukanović mora da raspiše vanredne parlamentarne izbore.
Jedna od opcija je da se oni održe kada i lokalni – 23. oktobra. Sam Abazović je poručio da njegova URA želi na nove izbore, a to su bile i poruke DF-a i Demokrata koje je javnost mogla da čuje nakon formiranja manjinske vlade.
Izbori na proljeće 2023.
Treća opcija jeste organizovanje vanrednih parlamentarnih izbora na proljeće 2023. godine, kada će građani Crne Gore birati predsjednika.
Do tada, vlada bi morala da radi u tehničkom mandatu.
“Da se suočimo sa sudom građana. Vjerujem da tada DPS neće formirati nijednu vladu”, poručio je sinoć u parlamentu Dritan Abazović, koji je bio na čelu vlade od 28. aprila ove godine.
