U kakvoj je poziciji Srbija nakon posjete Šolca – u javnosti oprečne reakcije

11.06.2022. | 19:36

Dan nakon posjete njemačkog kancelara Olafa Šolca Beogradu, u javnosti oprečne reakcije. Pojedini analitičari i novinari kažu da su Srbiji upućene iste poruke od prije nekoliko nedjelja i da sama posjeta nije donijela ništa novo.

Diplomata Ognjen Pribićević navodi da je dobro što se posjeta dogodila, ali da to neće doprinijeti poboljšanju situacije, jer se u narednom periodu, zbog rata u Ukrajini, mogu očekivati još jači pristisci na Srbiju.

Na beogradski aredrom njemački kancelar je sletio sa osmijehom. U istom maniru ga je dočekao i predednik Aleksandar Vučić. Međutim, nakon zajedničkog sastanka – osmijeh je nestao. Uslijedio je i drugačiji ton.

„Kancelar Šolc je na veoma decidan, jasan i oštar način tražio od Republike Srbije da se priključi sankcijama protiv Ruske Federacije“, rekao je Vučić.

Osim uvođenja sankcija Rusiji, Olaf Šolc, je govoreći o Kosovu, poručio da u Evropskoj uniji nema mjesta za zemlje koje se međusobno ne priznaju. Novinar Dojče velea Nemanja Rujević kaže da ta poruka za Srbiju nije ništa novo.

“Od kad je Vučić bio u Berlinu, ima tome više od mjesec dana, uzgred već je tada u Berlinu pred Kurtijem Šolc rekao da je priznanje Kosova uslov za Srbiju za ulazak u EU, Vučič se tad pravio da to nije čuo, a onda je juče na sva zvona to apostrofirao, dakle od tada se mnoge kolege i ja pitamo, šta Šolc ima da ponudi s jedne strane i čime da eventulano priprijeti s druge strane ukoliko Srbija hoće da uvede sankcije Rusiji i nikako da to dokučimo, nit se nešto čuje od izvora i moj je utisak da se tu i dalje tvrdi pazar”, kaže Rujević, navodi “N1”.

Bivši ambasador Srbije u Njemačkoj Ognjen Pribićević kaže za N1 da je dobro što je došlo do posjete njemačkog kancelara Beogradu, ali da se očekivalo da će da donese nešto više kada je riječ o proširenju Evropske unije. Navodi i da je pozicija Srbije zbog svega što se dešava teška i složena.

“Možemo da očekujemo da se pritisci nastave u pogledu prije svega spoljne politike i zahtijeva za usaglašavanje naše spoljne politike sa politikom EU, odnosno uvođenje sankicja – taj pritisak će se nastaviti i isto tako oko Kosova”, rekao je Pribićević.

Sagovornik N1 dodaje i da se od Srbije trenutno dosta traži, ali da joj se ne pruža mnogo.

“Vrlo je teško reći kako će se situacija ovdje razvijati, ali ključna stvar je to mora da bude dvosmjerno, mora biti jedna strategija i to ne u smislu ovo što se govori u medijima – šargarepa i štap, svakako ne u otvaranju poglavlja, jer ovo je ratna situacija, ovo su potpuno nova vremena koja zahtijevaju ozbiljnu strategiju da se kaže, mi vas vidimo kao dio EU, vidimo vas možda ne sutra ili za šest mjeseci, ali za godinu dana, dvije godine, kao člana EU, oni se moraju obavezati na to, kako bi i ovdje postojalo jedno drugačije raspoloženje”, kazaso je on.

Srbija je stavljena u nezgodnu poziciju i trpi posljedice onog što se usvaja u Briselu, a o sankcijama ne može da glasa, zato što nije članica Evopske unije, kaže direktor Instituta za teritorijalni ekonomski razvoj Dragiša Mijačić.

“Šesti paket sankcija Rusiji je doveo do toga da Srbija više ne može da uvozi rusku naftu, bez obzira da li smo mi uveli sankcije Rusiji ili nismo, mi prosto ne možemo više da koristimo te pogodnosti jeftinije ruske nafte, Mađari su izdejstvovali u okviru EU da imaju neku finansijku kompenzaciju za tako nešto, mi s obzirom da nismo članice EU mi za tako nešto nemamo mogućnost”, rekao je Mijačić.

Srbija mora što prije da se odluči da li će budućnost u Evropi ili sa Putinovom Rusijom – poruka je koja stiže iz Amerike. Bivši dugogodišnji zvaničnik Stejt departmenta Danijel Frid poručuje da Sjedinjene Države gube strpljenje sa Srbijom zbog njenog odbijanja da spoljnu i bezbjednosnu politiku uskladi sa Briselom i primijeni sankcije protiv Rusije.