U Srbiji “petica” više neće biti najviša ocjena

13.07.2020. | 18:24

Ministar prosvjete Srbije Mladen Šarčević rekao je da se razrađuje desetak modela i podmodela za nastavu od septembra.

Studenti, đaci i profesori 2020. imali su specifično drugo polugodište, odnosno posljednji semestar i kraj školske godine, a mali i veliki maturanti polaganje mature, prijemni ispit i upis u srednje škole i na fakultete.

Upis u srednje škole se danas završava. Gostujući u Јutarnjem programu RTS-a, ministar Mladen Šarčević je rekao da je zadovoljan kako je protekao upis i da se prijavilo još 1.380 učenika u drugom krugu i u julu će skoro svi đaci biti upisani.

Prema njegovim riječima, samo 30 učenika je neraspoređeno, ali zato postoji avgustovski rok.

Što se tiče srednjih škola i gimnazija, postoje određene novine.

– Imamo četiri novine, a to je program međunarodne mature – u Desetoj gimnaziji, obuhvata treću i četvrtu godinu, u Nišu će biti u Gimnaziji ‘Svetozar Marković’, u Novom Sadu u Zmaj Јovinoj – to je vrhunski program, ocjene se podižu za dva nivoa više od maksimalne petice, to su najkvalitetniji modeli obrazovanja u svijetu – objasnio je Šarčević.

Ministar prosvjete je rekao da je u osam gradova počet novi kurikulum za sportske đake koji će ići u gimnaziju, polagati državnu maturu, ali će imati predmete vezane za sport, kompleksni programi kao što je teorija treninga, sport i zdravlje i moći će da se opredijele kasnije za karijeru sportskog novinara, za sportsku medicinu, nastavnika, trenera.

– Išli su isključivo u gimnaziju koja se samo zvala sportska, koja je bila po programu opšte gimnazije. Sada tražimo visoko postignuće i entuzijazam kandidata, nastava će se prilagođavati njihovim obavezama, moraju da budu vrhunski sportisti – taj model ćemo da proširimo po Srbiji, ali tražimo da se uči – rekao je Šarčević.

Takođe kaže da postoji model djece koji se opredjeljuju za audio-vizuelene i scenske profile i da je zajedno sa Fakultetom dramskih umjetnosti napravljen odličan program za umetničke studije za kreativne inuustrije – “imamo klince da se na vrijeme bave time”.

Treći program je za nadarene za društvenu nauku, za istoriju i geografiju, a raniji programi za hemiju i biologiju su takođe atraktivni, kao i za fiziku, matematiku i filologiju. Ističe da su učenici za informatiku najbrojniji.

Govoreći o zainteresovanosti za nove programe, Šarčević ukazuje da u jednoj gimnaziji nije uspjelo jer nisu uradili ono što im je savjetovano. Da bi se novi program uveo, potrebne su dobre pripreme, da se škola opremi, da se nastavnici edukuju, kaže ministar.

Nastava od septembra

– U toku ljeta razrađujemo nekoliko modela, sve će zavisiti od snage pandemije. Učenje na daljinu nije dovoljno, posebno nije dobro za mlađe klince, naročito za prvake – kaže Šarčević

Prema njegovim riječima, razrađuje se desetak modela i podmodela, a nijedna škola nema iste uslove, sve zavisi od prostora.

– Ako bude moguće da djeca dolaze u manjem broju, kombinovaćemo da to bude u različitim uzrastima, grupama, različitim nedjeljama, škole će planirati rad kombinovano – istakao je ministar.

Što se tiče srednjoškolaca i studenata, tu, kako kaže, nema problema, jer ima dovoljno velikih prostora da može da se ide naizmjenično, po ciklusima.

Ukazuje da je kod osnovaca problem, jer ima i zakonski član koji kaže da ne mogu djeca do 12. godine da ostanu sama kod kuće. Kaže da se nastavljaju pripreme za snimanje od kuće kod profesora, i da se septembar uveliko snima, prenosi RTRS.

– Posmatramo mnoge zemlje, sa Slovencima održavamo bliske kontake, sa određenim njemačkim pokrajinama i usaglasili smo se da ovaj model koji mi radimo rade i oni – rekao je Šarčević.

– Postali smo evropske zvijezde pa i nas pitaju, kombinacija modela poštujući pandemiju. Moramo da budemo obazrivi, svi ćemo biti na ispitu, i roditelji i škola – kaže ministar prosvjete.

Govoreći o tome ko se najbolje snašao u onlajn nastavi, Šarčević kaže da su se svi nastavnici pokazali osim manjeg broja nastavnika.

– Tri godine radimo na reformama školskog sistema. Prave rezultate vidimo 2022. godine – kaže on.