U Srbiji registrovano 583 pedofila, a njihov broj svakog mjeseca raste

26.11.2022. | 10:09

Prema najnovijim podacima Uprave za izvršenje krivičnih sankcija Ministarstva pravde ukupno 583 pedofila je registrovano u Srbiji, potvrđeno je za Euronews Srbija iz ove uprave.

Od jula do novembra, od kada je Euronews Srbija imao posljednji uvid u ove podatke, ovaj broj se povećao za 39. Inače, ovaj Registar je donijet septembru 2015. godine i od tada se vodi evidencija. Međutim, kada je riječ o sekusulanim predatorima, pedofili koji su u registru samo su jedan dio ovog ozbiljnog problema.

Andrijana Radoičić Nedeljković iz NVO Atine kaže, međutim, za Euronews Srbija da su ove brojke u realnosti mnogo veće nego “na papiru” i navodi da bi njihovom smanjenju mogla prije svega da utiče prevencija.

“Taj zvaničan podatak o broju registrovanih pedofila je daleko od realne ciifre. Mi imamo mnogo veći problem od onoga što prepoznajemo sistemski. Problem je u tome što ne znamo kako se konkretni slučajevi odvijaju dalje. Mislim da bez tog dijela mi samo pričamo o nečemu, a nemamo realnu sliku”, kaže Radoičić Nedeljković.

Šta podrazumijeva Registar i ko se nalazi u njemu?

Neka od krivičnih djela zbog kojih osuđeni mogu da se nađu u registru Uprave za izvršenje krivičnih sankcija jesu: silovanje, obljuba sa djetetom, nedozvoljene polne radnje, podvođenje, posredovanje u vršenju prostitucije, iskorišćavanje maloljetnog lica za pornografiju.

Kako su nam iz Uprave objasnili, Registar sadrži i određene podatke osuđnog zbog lakšeg prepoznavanja i identifikacije. Ti podaci, kažu prodazumevaju njegovo ime i prezime, matični broj, adresu, prebivalište ali i podatke koje koje ukazuju na njegove fizičke karatkeristike – urođene ili neurođene.

“U Registru se nalaze podaci o tome da li osuđeni ima neku karakteristiku, na primjer tetovažu, ali važno je da posjedujemo i njegovu fotografiju. Takođe, imamo detalje o krivičnom djelu i kazni na koju je osuđen, podatke o pravnim posljedicama osude, podatke o sprovođenju posebnih mjera propisanih zakonom, kao i DNK profil osuđenog”, navode iz Uprave.

Objašnajvaju takođe da na podatke sadržane u Registru se primjenjuju odredbe zakona koji uređuju zaštitu podataka o ličnosti i tajnosti podataka. To zapravo znači da podaci iz Registra nisu javni.

“Učiniocu krivičnog djela sud ne može ublažiti kaznu niti se on može uslovno otpustiti. Krivično gonjenje i izvršenje kazne ne zastarijevaju za krivična djela ovog zakona koja su izvršena prema maloljetnim licima”, navode iz Uprave.

Kako objašnajvaju podaci iz evidencije mogu da se daju sudu, javnom tužiocu i policiji i to u vezi sa krivičnim postupkom koji se vodi. Takođe, mogu se dati i državnom organu, preduzeću, organizaciji ili preduzetniku, ukoliko još traju pravne posljedice osude i ako za to postoji opravdani interes zasnovan na zakonu. Podaci iz posebne evidencije mogu se dati još i inostranim državnim organima, i to u skladu sa međunarodnim sporazumom.
Takođe, iz Uprave dodaju da počinioci ovih krivičnih djela imaju i mjeru obaveznog javljanja organu policije i organu Uprave za izvršenje krivičnih sankcija, tačnije Povereničkoj kancelariji, koja se bavi sprovođenjem i kontrolom posebnih mjera iz ovog zakona, i dužni su da to urade do 15. u mjesecu.

“Njima je zabranjeno da posjećuju mjesta na kojima se okupljaju maloljetna lica koja takođe podrazumijevaju vrtiće i škole. Obavezni su da posjećuju profesionalna savjetovališta i ustanove. Povjerenika treba da obavještavaju o promjeni prebivališta ili posla, ili da ga obavijeste ukoliko putuju u inostranstvo.

Armagedon: Podnijete 503 krivične prijave protiv 427 lica

O rasprostranjenosti seksulanih predatora u Srbiji dosta govori i to što se MUP, kroz posebnu akciju poznatiju kao “Armagedon”, posljednjih 12 godina bavi njihovim otkrivanjem na internetu.

Prema posljednjim podacima policije, od samog početka sprovođenja ove akcije pa do sada, podnijete su ukupno 503 krivične prijave protiv 427 lica i to zbog izvršenja 693 krivična djela koja se odnose protiv polne slobode na štetu maloljetnih lica. Iz MUP-a za Euronews Srbija objašnjavaju da se one u najvećem broju slučaja odnose na krivično djelo prikazivanje, pribavljanje i posjedovanje pornografskog materijala kao i iskorišćavanje maloljetnog lica za pornografiju.

Takođe, dodaju da je od samog početka sprovođenja akcije, tačnije od 2010. godine, slobode lišeno ukupno 367 lica.

Što se konkretno ove godine tiče, prema evidenciji policije za 11 mjeseci podnijete su 74 krivične prijave protiv 71 lica i to zbog izvšenja ukupno 94 krivična djela protiv polne slobode na štetu maloljetnih lica, dok je od ovog broja lišeno slobode 63 lica.

U novembru je policija sprovela dvije “Armagedon” akcije. Posljednja se dogodila 16. novembra u okviru koje je uhapšeno šest osoba, dok će protiv još jedne biti podnijeta krivična prijava u redovnom postupku zbog sumnje da su izvršile krivično djelo prikazivanje, pribavljanje i posjedovanje pornografskog materijala i iskorišćavanje maloljetnog lica za pornografiju.

Uhapšeni će nakon ove akcije biti procesuirani, ali put do registra je dug jer osobe koje ulaze u njega, treba da budu pravosnažno osuđenje za krivična djela koja im se stavljaju na teret.

Da li je u strožoj kaznenoj politici rješenje?

Međutim i pored postojećeg Registra, koji je nastao kao posljedica uvođenja Marijinog zakona koji je donijet u Srbiji 2013. godine, u javnosti je više puta dovođen u pitanje zakonski okvir i adekvatnost kaznene politika.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je u oktobru predložio Vladi Srbije izmjene postojećih zakona o silovateljima i pedofilima koji podrazumijeva doživotnu robiju za najteža djela. On je tada naveo da je podnio Vladi akt za izmjenu krivičnog zakonika u nekoliko odredbi.

Potom je Vlada, posljednjeg dana oktobra, usvojila Zaključak povodom inicijative predsjednika Republike Srbije za izmjenu Krivičnog zakonika, koja ima za cilj pooštravanje kaznene politike u odnosu na krivična djela silovanja i nasilja u porodici.

U inicijativi je predložena kazna zatvora za krivično djelo silovanja od pet do dvadeset godina, sa mogućnošću izricanja i doživotne kazna zatvora, kao i pooštravanje kaznene politike u odnosu na krivično djelo nasilje u porodici.

“Ministarstvo pravde će, u narednom periodu, raditi na Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika, u skladu sa predloženom inicijativom. Za potrebe izrade ovog nacrta biće obrazovana i radna grupa, sastavljena od predstavnika svih nadležnih državnih organa i stručne javnosti, a nakon čega će uslijediti javna rasparava u kojoj će biti omogućeno učešće zainteresovane javnosti, stručnih institucija i pojedinaca”, saopšteno je iz Vlade Srbije.

Vučić je, kada je najavljivao strožu kaznenu politiku da će se nove kazne odnositi za povećanja kazni za silovatelje, za obljubu nad djetetom i nemoćnim licem.

“Do sada je bilo od 5 do 12 godina, od sada od 5 do 20 godina. Sa mogućnošću doživotne robije. Ako je djelo učinjeno prema djetetu, kažnjavaće se najmanje 10 godina, do doživotne robije. Najteže kazne sam predvidio. Imali smo i obljubu zloupotrebom položaja, koja će sada biti od 6 mjeseci do 5 godina. Dakle sve kazne su podignute”, rekao je Vučić.

Radoičić Nedeljković iz NVO Atine smatra, međutim, da su kazne samo jedan dio sistemskog repenja, a da je prevencija u ovom slučaju veoma važna. Kako dodaje, ključno u svemu tome je i sprovođenje već postojećih zakona, jer se na taj način može ocijenili jesu li oni dobri ili ne.

Slaže se da je stoža kaznena politika potrebna Srbiji, ali dodaje da prije toga je potrebno fokusirati se na sprovođenje postojećih zakona.