Ustaški logor smrti: U Slanoj za dva mjeseca ubijeno 10.000 Srba i Jevreja

04.06.2021. | 12:15

Za razliku od konclogora Jasenovac, o ustaškom logoru Slana, u kome je ubijeno oko 10.000 mahom Srba i Jevreja, ali i antifašista drugih nacionalnosti, malo se govori u Hrvatskoj, upozorava hrvatski istoričar Dragan Markovina za portal “Telegram”.

Užas logora Slana na Pagu, koji je bio preteča Jasenovca i dio logorskog kompleksa Gospić-Jadovno-Pag, najbolje je ilustrovati činjenicom da je za nešto više od dva mjeseca, od juna do avgusta 1941. godine, u njemu ubijeno oko 10.000 ljudi.

Nakon toga, italijanski vojnici su, svjesni posljedica takvog zločina koji je doveo do podizanja (srpskog) ustanka krajem jula 1941. godine, prisilili ustaške vlasti da zatvore taj logor, a potom sami uklonili leševe i najveći dio logorskih građevina, te foto-dokumentovali ono što su po ulasku u logor zatekli.

Posljednji zatvorenici, njih oko 400 preživjelih, bili su ujedno i prvi zatvorenici Jasenovca koji su tamo podizali prve logorske barake.

Užasavajući je put tih ljudi koji su pješačili 40 kilometara, preko Velebita do Karlobaga, da bi odande trabakulima bili prevoženi do Paga, gdje ih je većinu čekala smrt u jednom od dva dijela logora – za Srbe i Jevreje, iako je među logorašima bilo i Hrvata.

Markovina u autorskom teksu navodi da je užas logora Slana i sudbina tih ljudi umnogome izbačena iz kulture sjećanja u Hrvatskoj.

Jedan od onih koji su preživjeti i Slanu i Jasenovac bio je Emerik Blum, jedan od osnivača “Kolegijum artistikuma” u Sarajevu, te kasniji direktor “Energoinvesta” i sarajevski gradonačelnik.

Književnik sa Paga i antifašista Ante Zemljar još je u novembru 1941. godine, zajedno sa Ozrenom Ružićem, postavio vijenac za žrtve logora na mjesnom groblju.

Međutim, u februaru 1993. godine, nakon osamostaljivanja Hrvatke, Zemljarova kuća na Pagu dignuta je u vazduh, a za Zemljara znaju samo rijetki.

Spomen-ploča žrtvama logora Slana, koja je postavljena osamdesetih godina prošlog vijeka, početkom devedesetih je uništena, a isto se dogodilo obnovljenoj ploči 2010, pa onda 2013.

Te ploče postavljalo je Srpsko narodno vijeće.

Ipak, navodi Markovina, u toku je izložba “Slana – radikalni krajobraz” posvećena užasima logora, a snimljen je i film “Uvala”.

Izložba je otvorena u zagrebačkoj Galeriji “Nova” i biće postavljena do 23. juna.

Autori pokazuju surovost, ljepotu i čudnu energiju pejzaža iz koje se jasno vidi zbog čega je logor tamo napravljen i koliko je poražavajuće takav ambijent djelovao na psihu logoraša.

Očito je da su se ustaše odlučivale za lokacije logora smrti s jedne strane razmatrajući kako ta mjesta najlakše nadgledati, a potom i kako psihički dotući zatvorenike, budući da isto vrijedi za Jasenovac i čudan tok Save na tom mjestu, o čemu je pisao Bogdan Bogdanović.

Autori izložbe Nika Petković, Davor Konjikušić i Goran Andlar suočavaju aktuelni izgled Slane, svu surovost i ljepotu tog kraja, sa rijetkim preostalim tragovima logora u vidu puta koji su napravili logoraši, malog improvizovanog pristaništa i ostataka temelja zgrada logora.

“Priča o Slani je potresna i nezaobilazna ako se želimo kao društvo osvijestiti. Trauma neće nestati ako je prećutkujemo”, ističe Markovina.