VIDEO – Srce otetog Srbina kuca u grudima Nijemca i priča srceparajuće priče

16.06.2019. | 21:21

„Život piše romane“ – ta izreka još jednom će biti potvrđena, ovoga puta na velikom platnu. Priču „Johanovo srce srpsko“, o njemačkom biznismenu kome je presađeno srce otetog Srbina sa Kosova i Metohije, ekranizovaće srpsko-američka filmska ekipa.

Sve počinje kada Johan Vagner dolazi na Kosovo i Metohiju da materijalno pomogne porodici otetog Srbina, ali se njegov život mijenja kada upoznaje dječaka, sina čovjeka čije srce nosi.

Poslije transplantacije srca, Nijemac Vagner sanja pravoslavnu crkvu, nepoznato selo, kuću i plavookog dječaka. Tragom snova dolazi na Kosmet u namjeri da otkrije čije srce mu kuca u grudima. Nije ni pretpostavljao da to može biti srce otetog i ubijenog Srbina.

Potom, na sahrani supruge otetog Srbina, koja se ubila pošto su je silovali Albanci, upoznaje pjesnika Veselina Dželetovića. Tako nastaje najprije pjesma, a kasnije i roman.

„Kad je prišao imanju koje je opasano bodljikavom žicom, on se držao za one bodlje, nije ni primijetio da mu se zarivaju u dlan, kako dijete prilazi, a kaže, kad mu je mali prišao na metar od njega – šavovi od operacije su htjeli da popucaju. Kaže da je to srce htjelo da iskoči napolje. Da li je srce prepoznalo dijete, da li je to njegova autosugestija, božanska promisao – ja to ne mogu objasniti, kao što ne mogu objasniti mnogo stvari vezanih za ovaj roman“, istakao je Veselin Dželatović, pisac romana Srpsko srce Johanovo.

Johan je prešao u pravoslavlje i usvojio dječaka. Knjigu je u jednom dahu pročitao američki režiser i scenarista, i odmah prihvatio ponudu da istinitu potresnu priču pretoči na platno.

Tema mu je, kaže, vrlo osjetljiva, ali će film režirati tako da otvori mogućnosti za razgovore koji su nedostajali.

„Svi imaju strastvene emocije o ovoj priči, ne samo zbog njenih teških elemenata stvarnosti već zbog njihove ljepote, zbog ljubavi, praštanja, moćne alegorije. I zbog toga je za mene priča takva da može biti bilo gdje u svijetu, a desilo se da je imamo ovdje, gdje su se neke vrlo komplikovane, mračne stvari dogodile. Ali ja želim da nas iz tog mraka izvedem na svjetlo, do nečeg duhovnog čega će se publika sjećati deset godina poslije ovog filma“, rekao je Pol Kempf, scenarista i režiser.

I po dolasku mirovnih snaga na Kosovo i Metohiju stradali su Srbi i nealbanci. Pored zločinaca, odgovorna je i međunarodna zajednica koja sa 50.000 vojnika i nekoliko hiljada administrativaca nije zaštitila civile, podsjećaju iz Komisije za nestala lica.

Projekat koji može pomoći otkrivanju istine o najsurovijim zločinima podržala je i država.

„Cijenim to što je prepoznao da ova tema mora biti obrađena i to je nešto na čemu svi treba da mu budemo zahvalni i to će sigurno pomoći i doprinijeti. Dok se ovo ne rasvijetli, dok se ne daju odgovori da li se ovo desilo, gdje su tijela ubijenih i dok se odgovorni ne privedu pravdi, mi nećemo imati, niko neće imati mira“, kaže Veljko Odalović generalni sekretar SMIP i presednik Komisije za nestale na KiM.

Haškom tribunalu dostavljeni su podaci o postojanju osam logora u Albaniji, gdje su dovođeni nestali Srbi i nealbanci, ali pored brojnih dokaza, istraga ni poslije 16 godina nije pokrenuta.

 

Izvor:(RTS)