Više od 300 ljudi na terenu: Poplave stižu i u Hrvatsku, spremno milion i po vreća
19.09.2024. | 21:32Generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković komentarisao je vodostaje rijeka i moguće poplave.
Istočnu i centralnu Evropu poplave su snažno pogodile, poginulo je 16 ljudi, hiljade su ostale bez domova, a ukupna se šteta broji u stotinama miliona evra.
Ciklon Boris i dalje prijeti, rijeke su nabujale. Hrvatskoj prijeti opasnost zbog Dunava. Ostale rijeke su manje problematične.
“Imamo karte rizika i opasnosti od poplava. Sigurno da je ovaj jedan od pet najvećih u povijesti. Ovo se može usporediti s 2013., oko pola metra manje, zbog čega će nama biti nešto lakše obraniti se. Ali, tu smo svi mi koji se borimo protiv toga i na vrijeme smo reagirali. Neumorno se radilo prije, radit će se i sad, dan i noć. To će trajati oko sedam dana 0-24. Do sutra će se složiti obrana u Vukovaru, a do nedjelje planiramo završiti sve aktivnosti pa da se od ponedjeljka koncentriramo samo na interventne aktivnosti. Sad je više od 300 ljudi na terenu, a poslano je više od 10.000 vreća. U zalihama ćemo imati oko 100.000 vreća, ukupno ih imamo milijun i pol”, istakao je Đuroković za N1.
Spomenuo je i da nikakvog materijala ne nedostaje, kao ni ljudstva.
Dakle, Hrvatska je spremna, bez obzira na povećani rizik. Predviđa i da ne bi trebalo biti ugroženo niti jedno naseljeno područje.
“Imali smo dovoljno vremena jer vodeni val putuje sedam dana do Hrvatske. Svim ljudima je sugerirano koliki se vodostaj može očekivati, a i mi smo dali ljude i sredstva. Od nedjelje, kad završimo sa svim aktivnosti, glavni fokus bit će nasipi jer oni ne smiju popustiti”, zaključio je Zoran Đuroković.
Odgovorio je i na pitanje kako se to moglo izbjeći?
“Nažalost, prije svega, klimatske promjene i ekstremne hidrološke prilike su doprinijele tome. A i ta područja su populacijom brojnija, gusto su izgrađena, tu su i poljoprivredne površine, a i suzili su dolinske profile pa je omogućeno prirodno poplavljenje”, rekao je pa nastavio:
“Teško je dograđivati sustave. Oni se tradicionalno rade. Problem je napraviti deset kilometara nasipa, a samo u Hrvatskoj imamo 4.100 kilometara nasipa. U trenutku kad imate najavu ekstremnih prilika, nasipe nije moguće dograditi, ako se to nije napravilo godinama prije. Treba se prilagođavati klimatskim promjenama i učiniti sve da se dio voda neškodljivo razlije.”
Kako je doživio načine odbrane od poplava u Evropi? Vidimo da je parlament u Budimpešti poput ostrva.
“Mađarska ima dugu tradiciju obrana od poplava i vjerujem da će se bolje obraniti od drugih zemalja. Njemačka, Austrija, Slovenija i Italija imaju velike probleme. Mi zasad dobro odolijevamo, bez obzira na rekordne vodostaje nekih rijeka. Sve to prihvaćamo bez većih posljedica. Ali, raditi se mora, ništa ne ide samo od sebe.”
