Volfgang Petrič: Bombardovanje bilo nelegalno, kosovski problem od ranije

24.03.2019. | 19:27

Bivši izaslanik EU za Kosovo, koji je učestvovao u pregovorima u Rambujeu, Volfgang Petrič istakao je danas poslije podne, na diskusiji u Beču povodom 20 godina od početka NATO agresije na SRJ, da Srbija ima važnu ulogu na Zapadnom Balkanu, jer kao najveća zemlja regiona ima najveću odgovornost za sve što se desilo, ali i za budućnost.

Petrič je kazao da kosovski problem treba sagledati u cjelini, jer ne datira samo od NATO intervencije, već mnogo ranije, ali je dodao i da je NATO bomabrdovanje bilo nelegalno.

On je, tokom diskusije pod nazivom “20 godina od NATO bombardovanja, ima li Balkan budućnost?“, u organizaciji Austrijsko-srpskog pokreta solidarnosti u Beču, objasnio da je raspad Jugoslavije počeo oduzimanjem autonomije Kosova, a završen konferencijom u Rambujeu.

Ukazao je da je sporazumom Jeljcin-Milošević otvoren put ka internacinalizaciji pitanja Kosova, jer je taj dokument dozvolio dolazak posmatrača, a dalji sporazum Holbruk-Milošević je bio dalji korak ka većoj internacionalizaciji kojim je po prvi put data mogućnost NATO za nenaoružane posmatračke letove nad srpskom teritorijom, prenose Nezavisne novine.

„Istorija kosovskog problema je duga, i ne počinje tek 1989. sa Miloševićem, već ranije, neposredno poslije smrti Tita, kada je bilo protesta u Prištini, što je vodilo ka tome da se konflikt intenzivira“, objasnio je on.

Govoreći o Rambujeu, Petrič je ukazao da vojni dio sporazuma nije bio dio pregovora, jer je o njemu bilo moguće pregovarati samo sa vladom u Beogradu, a ne i sa kosovskim Albancima.

Prema njegovim riječima, greška je misliti da je bilo pregovora o vojnom dijelu, takozvanom Aneksu B.

„Formulacije iz Aneksa B su preuzete iz Dejtonskog sporazuma koji je Miloševićev potpisao 1995. To nije značilo da je NATO namjeravao da zaposjedne Jugoslaviju“, ukazao je on.

Naveo je da je postojala potpuna transparentnost među tri glavna pregovarača, među kojima je bio i predstavnik Rusije Boris Majurski, koji je pasivno podržao vojni dio, jer se o njemu nije pregovaralo.

Petrič, koji se zajedno sa austrijskim publicistom Hanesom Hofbauerom složio da je NATO bombardovanje bilo ilegalno, jer je bilo protivno međunarodnom pravu, rekao je da je neispravna tvrdnja da su SAD planirale ovaj rat unaprijed.

„Nisam prijatelj američkog militarizma, ali prvi koji je rekao da su propali pregovori je bio Pariz, čiji zvaničnici su dali naznaku da će sada stvar preuzeti NATO. To je za mene bilo šokirajuće, jer je Francuska bila vjekovni saveznik Srba u svim ratovima“, naglasio je on dodajući da Srbija treba da se pita što im je tada vjekovni prijatelj okrenuo leđa.

Takođe je prenio da je srpska delegacija bila profesionalna u pregovorim, a kosovska „došla iz šume“, te da je bilo logično da je predvodi predsjednik Ibrahim Rugova.

Međutim, kako je objasnio, došlo je do srećnih okolnosti da je vođenje delegacije preuzeo šef OVK, koji je morao da potpiše rasformiranje sopstvene formacije.

„Bili smo svjedoci scena u Rambujeu, kada je potpuno neiskusni šef OVK realizovao na šta se upušta. Zbog toga je bila potrebna tronedeljna pauza“, rekao je on.

Petrič je kazao da je Milošević, iako je delegacija Srbije dala naznake da je spremna da prihvati sporazum, odlučio da Beogard od njega odustane.

Prisjetio se da je, prilikom posljednje posjete pregovarača, Milošević odbio i ponudu ruskog pregovarača da se nastave pregovori.

„Milošević je bio taj, koji je i pored prijetnje NATO intervencije, odlučio da ne želi nove pregovore“, tvrdi on.

Podsjetio je da je NATO protiv srpskih položaja intervenisao 1995. u BiH i da je to donijelo mirovni sporazum, pa su povlačene paralele sa Kosovom.

Međutim, kako je konstatovao, djelovalo se suprotno tome, jer se najprije pregovaralo u Rambujeu, a potom bombardovalo.

Petrič je konstatovao da su diplomatija i vojska uvijek protivnici u pronalaženju rješenja, jer diplomatija želi soluciju mirnim putem, a vojska vojnim sredstvima.

Hofbauer je kritikovao Petriča tvrdeći da se on upuštao u razgovore sa teroristima, i da nije stao na stranu političra u Austriji, iz redova njegove Socijaldemokratske partije, koji su bili protiv rata.

Takođe je ocijenio da Srbija nije mogla da prihvati sporazum u Rambujeu zbog Aneksa B, jer to ne bi prihvatila nijedna zemlja.

Ukazao je da čak ni albanska delegacija nije željela prvobitno da potpiše, jer je Adem Demaći vidio da će on značiti da će Kosovo postati protektorat.

„Onda je iz rukava izvučen Hašim Tači koji je prihvatio sporazum i otvorio mogućnost za podizanje najveće vojne baze SAD na tlu Evrope“, objasnio je Hofbauer.