Zašto je najmlađa premijerka Evrope obišla Zapadni Balkan, ali ne i Srbiju

22.06.2022. | 23:18

Finska premijerka Sana Marin nedavno je okončala turneju na Zapadnom Balkanu, tokom koje je obišla četiri zemlje u susjedstvu – Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Albaniju i Hrvatsku.

Glavni fokus njene posjete bila je podrška putu Finske ka NATO savezu, ali i evrointergacija zemalja Zapadnog Balkana, ali je sa spiska država koje je Marin posjetila primjetno izostala – Srbija.

Finska je prije nekoliko nedjelja podnijela zahtjev za članstvo u NATO savezu, zajedno sa susjednom Švedskom, čime su decenije vojne neutralnosti ove dvije zemlje okončane. Prepreka na putu ka Severnoatlantskoj alijansi je Turska i njen predsjednik Redžep Tajip Erdogan, koji je zaprijetio vetom na članstvo ove dvije zemlje zbog „podrške terorističkim organizacijama“.

Kako bi poboljšala šanse svoje države, premijerka Finske započela je obilazak zemalja članica NATO, čime želi da osigura podršku za članstvo Finske.

Prva na listi našla se Crna Gora, gdje se Sana Marin sastala sa premijerom Dritanom Abazovićem i predsjednicom skupštine Danijelom Đurović, piše Nova.rs.

Abazović je kolegenicu iz Finske uvjerio da Crna Gora neće biti prepreka ka članstvu Finske u Alijansi. On je zauzvrat dobio podršku na putu Crne Gore ka Evropskoj uniji, ali i obećanje da će odnosi dvije zemlje biti izdignuti na “viši nivo”, jer, kako je istakla – pripadaju istoj generaciji premijera.

Iz Crne Gore, jedna od najmlađih, ali i najcjenjenijih liderki u svijetu uputila se u Albaniju, na sastanak sa tamošnjim premijerom Edijem Ramom.

Poruke su bile gotovo iste – Finskoj amin za članstvo u Severnoatlantskoj alijanski, a zemljama Zapadnog Balkana podrška za dugoočekivani ulazak u EU.

Albanija, istakao je Rama, sa nestrpljenjem očekuje Finsku u NATO savezu, dok će baltičke zemlje zauzvrat raširenih ruku dočekati Albaniju u EU.

Sa delegacijom Sjeverne Makedonije koju je predvodio premijer Dimitar Kovačevski, političarka čija je popularnost u uzletu srela se u Skoplju i ponovila da će Finska biti zagovornica proširenja EU, kada je riječ o zemljama Zapadnog Balkana.

Izazov u Zagrebu

Posljednja stanica Sane Marin na Balkanu bio je Zagreb i susret sa predsjednikom i premijerom Hrvatske – Zoranom Milanovićem i Andrejem Plenkovićem. Posjeta Hrvatskoj vjerovatno je bila i najveći izazov za premijerku Finske, obzirom da je Milanović ranije izrazio brojne sumnje o članstvu te zemlje u NATO savezu.

O tome je bilo riječi na sastanku dvoje lidera, ali je hrvatski predsjednik istakao da načelno nema ništa protiv ulaska Finske u NATO, ali da ima određene brige.

One se tiču bezbjednosne situacije i izmjene Izbornog zakona u Bosni i Hercegovini, sa čim Finska suštinski nema dodira. Ipak, Milanović je iskoristio činjenicu da je Finskoj potrebna saglasnost Hrvatske kako bi skrenuo pažnju na pitanja koja su od značaja za njegovu zemlju.

Zašto ne Srbija?

Iako su se mnogi zapitali zašto Marin u okviru balkanske turneje nije posjetila i Srbiju, nekoliko razloga se nameće u ovom slučaju. Prvenstveno, njena misija je da obezbijedi što veću podršku ulasku Finske u NATO, zbog čega je izabrala zemlje koje su i same članice.

Pored toga, Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Albanija nedavno su potpisale Memorandum kojim pružaju podršku ulasku Ukrajine u Evropsku uniju. Upravo zbog rata u Ukrajini i nesigurnosti na istoku, Finska je i riješila da okonča vojnu neutralnost.

Sa druge strane, Srbija se i dalje smatra snažnim saveznikom Rusije, kako na Balkanu, tako i u Evropi. Baltičke zemlje su više puta isticale da je neophodno da Srbija definiše svoj spoljnopolitički kurs, što podrazumijeva veću podršku Ukrajini, ali i prekid savezništva sa Rusijom.