Zemljotres ostavio dubok ožiljak: Brojni stanovnici Banije treću zimu u kontejnerima

26.12.2022. | 10:09

Brojni stanovnici Banije treću zimu u kontejnerima čekaju obnovu kuća srušenih u razornom zemljotresu koji je ovo područje pogodio 29. novembra 2020 godine.

Epicentar zemljotresa je bio u okolini Petrinje, gdje se i sada vidi da obnova kuća sa crvenim i žutim naljepnicama nije previše odmakla, a stanovnicima uz zamršenu proceduru svakodnevnicu otežavaju stari problemi, od loše infrastrukture do zamućene vode.

Kuće sa zelenim naljepnicama su popravljene, ali kad je riječ o obnovi kuća sa žutom i crvenom naljepnicom, koje zahtijevaju konstrukcijsku obnovu ili zamjensku gradnju, stvari idu loše i tek su poneki imali sreće da limene kontejnere zamijene čvrstim objektima, navodi Hina.

“Većina tih objekata obnovljena je zahvaljujući donacijama, a ne državi”, rekla je zamjenik gradonačelnika Gline Branka Bakšić Mitić tokom obilaska sela po kojima je razmještena većina od 700 kontejnera na glinskom području.

Ona je istakla da je na području Gline iz donacija kupljeno ili sagrađeno 45 objekata, dok je država u cijeloj županiji dosad napravila šest kuća od kojih je samo jedna na području Gline.

U Majskim Poljanama dvoje djece živi u drvenoj kućici koja je puna miševa, kao i u Majskom Trtniku, gdje četvero djece živi u drvenoj kamp kući.

“Želimo li da se svi isele ili umru?”, pita Mitićeva, uz zaključak da će stari umrijeti, a mladi koji su mogli već su odselili.

Prepreke u obnovi porodičnih kuća su mnogobrojne, od komplikovane papirologije i postupka prijave do nedostatka radne snage, rasta cijena građevinskog materijala i imovinsko-pravnih odnosa.

Voda je veliki problem za stanovništvo po selima jer su bunari zamućeni ili skroz presušili, pa ljude vodom snabdijevaju vatrogasci iz cisterna.

Prepreka obnovi nije novac jer ga je osigurala država, a Mitićeva je istakla da država na području Gline ima u vlasništvu više od 400 stanova i kuća, od kojih najmanje stotinu nije useljeno.

U Glini se iz evropskih fondova za stambeno zbrinjavanje grade nove četiri zgrade koje bi do marta trebalo da budu useljive. Na početku je rečeno da će se u Glini graditi 243 stana za stradale, ali se gradi 109 zbog poskupljenja građevinskog materijala.

Resorni ministar Ivan Paladina pozvao je stanovništvo da umjesto u organizovanu obnovu krenu u jednostavniju samoobnovu, uz unaprijed plaćene troškove.

Glinsko područje obuhvata 543 kvadratna kilometra, u selima sa srpskim stanovništvom nema javne rasvjete, a javnog prevoza nema na cijelom području, koje je i dalje slabo pokriveno internetskim signalom.

Prema posljednjem popisu tamo živi 7.100 ljudi, a prije ih je bilo 9.600. Na području Petrinje, koja je od posljednjeg popisa izgubila 5000 stanovnika takođe je u kontejnerskim naseljima i u kontejnerima uz kuće veliki broj stradalnika. Trenutno ih je na području grada oko 1.600, te 212 u tri kontejnerska naselja.

Gradonačelnik Petrinje Magdalena Komes /HDZ/ kaže da niko nije očekivao niti je obećano da će obnova biti gotova za godinu ili dvije, ali svakako očekuje brži tempo, pogotovo u segmentu izgradnje zamjenskih kuća.