Ameriku u utorak čekaju sudbinski izbori, sve će se lomiti u ovih 6 država

05.11.2022. | 09:59

U Sjedinjenim Američkim Državama će 8. novembra biti održani međuizbori, za koje je prijevremeno glasanje već počelo. Ovi izbori označavaju veliku borbu Republikanaca i Demokrata za prevlast u Kapitolu, a koplja će se lomiti u šest ključnih američkih saveznih država.

Ovi izbori ponovo u fokus stavljaju borbu između trenutnog predsjednika SAD-a Džo Bajdena i njegovog prethodnika Donalda Trampa.

Bajdenove Demokrate kao ključni element koriste zabranu abortusa koju pokušavaju da nametnu Republikanci, dok je njima glavna tema rastuća inflacija za koju krive aktuelnu vladajuću garnituru. Usred žestoke borbe našao se i bivši predsjednik Donalnd Tramp, koji priprema teren za predsjedničke izbore 2024. godine.

Demokratama je potrebno najmanje 50 mjesta da bi zadržali kontrolu nad Senatom, a potpredsjednica Kamala Haris im je dala odlučujući glas za većinu, dok je republikancima potrebno 51 da bi preuzeli kontrolu od njih. Tj. odnos snaga u takmičenju za prevlast nad ovim tijelom trenutno je 50-50, piše “Nova.rs”.

Sa druge strane, da bi kontrolisala Predstavnički dom SAD, Demokrate moraju da imaju 218 od 435 mjesta. Prema trenutnim projekcijama Republikanci bi mogli da osvoje 216 mjesta, dok se demokratama predviđa 199 mjesta. Dakle po ovoj projekciji 20 mjesta za sada ne ide nijednoj od stranaka i upravo bi oni mogli da budu odlučujući.

O njima će najvjerovatnije odlučiti glasovi iz šest saveznih država – Arizone, Džordžije, Viskonsinu, Pensilvanije, Nevade i Mičigena

Arizona

Kada je riječ o ovoj Arizoni, u njoj je na predsjedničkim izborima Bajden ostvario izuzetna uspjeh obzirom da je postao prvi demokratski predsjednički kandidat koji je osvojio glasove u ovoj državi otkako ju je Bil Klinton osvojio 1996. godine.

Zapravo Bajden i Klinton su jedini demokratski predsjednički kandidati koji su pobijedili u toj državi za više od 70 godina.

Međutim, Republikanci se nadaju da će povratiti Arizonu nakon što demokrate nisu uspjele da sačuvaju stabilnost nakon izbora. Međutim, činjenica je i da nemaju stabilno biračko tijelo u ovoj državi.

Veliki glasački blok u Arizoni koji bi na kraju mogao da odluči su Latinoamerikanci, koji su predstavljali 19 odsto biračkog tijela Arizone 2020. godine, prema izlaznim anketama. Ovaj ključni glasački blok je doprinio Bajdenovoj pobjedi, koji je osvojio 61 odsto glasova Latinoamerikanaca, u poređenju sa Trampovih 37 odsto.

Ipak, rezultati će u ovoj državi biti neizvjesni do samog kraja jer je tokom posljednjih godina glasačko tijelo koje je većinom bilo naklonjeno Republikancima počelo da naginje ka Bajdenovoj stranci.

Džordžija

Kada je Bajden pobijedio u Džordžiji na predsjedničkim izborima 2020. godine, takođe je postao prvi demokrata od Bila Klintona koji je 1992. godine osvojio glasove državnog elektorskog koledža.

U prošlom izbornom ciklusu, demokrate Džon Osof i Rafael Vornok osvojili su mjesta u Senatu i tako obezbijedili kontrolu nad komorom demokratama. Vornok će se sada takmičiti za puni mandat protiv fudbalske zvijezde koju podržava Tramp Heršel Voker, koji je zadržao podršku građana uprkos nekoliko skandala koje je imao.

Republikanski guverner Brajan Kemp je u ovom ciklusu preživio primarnog izazivača kojeg je odobrio Tramp nakon što je odbacio Trampove izborne laži 2020. On je svoj prvi mandat osvojio 2018, pobijedivši demokratu Stejsi Abrams sa samo 55.000 glasova.

Njih dvoje će se ponovo suočiti u novembru, ali ovog puta Kemp ulazi u trku kao republikanac koji se suprotstavio Trampu. Ako Abrams pobjedi, ona bi bila prva crna guvernerka u istoriji SAD.

Mičigen

Kada je riječ o ovoj državi, Bajden je ju je vratio demokratama 2020. godine, nakon što je Donald Tramp postao prvi republikanac koji je osvojio državu od Džordža H.V. Buš 1988. godine, piše CNN.

Bajden je osvojio Mičigen sa manje od 155.000 glasova.

Zbog toga sata sve oči u Mičigenu će biti uprte u gubernatorsku trku države dok se guvernerka demokrata Grečen Vitmer suočava sa konzervativnim komentatorom Tjudorom Diksonom, koji se nada da će podrška koju uživa Trampo biti dovoljna da se država vrati ka Republikancima.

U ovoj državi će u fokusu biti i pravo na abortus, koji je u ovoj državi sporno pitanje. Demokrate se nadaju da će ovo pitanje pomoći da se poveća izlaznost među njihovim glasačima.

Um Mičigenu će se izabrati novi državni sekretar. Aktuelna demokrata Džoselin Benson suočava se sa republikankom Kristinom Karamo, koja je podržala Trampove i nakon izbornih previranja i upada na Kapitol.

Da bi Mičigen održali plavim, demokrate će morati dobro da prođu u okruzima u oblasti Detroita, kao i da postignu rezultat u dijelovima države koji su naklonjeniji demokratama kao što su En Arbor i Lansing.

Republikanci će se vjerovatno dobro proći u zapadnim i sjevernim dijelovima države, a pokušaće da pridobiju i veću podršku u istorijski konzervativnoj oblasti oko Grand Rapidsa, koja je posljednjih godina postala demokratskija.

Nevada

Nevada je specifična po tome što je glasala za svakog predsjedničkog pobjednika od 1980. do 2012. godine. Taj niz je prekinut kada je Hilari Klinton osvojila državu 2016. godine, ali se ponovo desilo tokom izbora na kojim je pobijedio Bajden.

Bajden je osvojio državu sa nešto manjom razlikom od Klintonove – uprkos na njegov poboljšani učinak na nacionalnom nivou. Dok su demokrate dobijale državu na svim predsjedničkim izborima počev od 2008. godine, njihova prednost se svakog puta smanjivala.

Zapravo, najugroženiji u ovoj državi koja još uvijek pokušava sa se oporavi od gubitaka koje je donijela pandemija su senator Ketrin Kortez Masto i guverner Stiv Sisolakasu istaknuti pripadnici Demokrata.

Kortez Masto se suočava sa izazovom bivšeg državnog tužioca Adama Laksalta, koji je uprkos tome što je izgubio ponudu za guvernera 2018. godine, pobijedio u cijeloj državi 2014. godine.

Sa druge strane, Sisolak se bori protiv Džoa Lombarda, šerifa najvećeg okruga u državi.

Demokratija je takođe na glasanju, jer republikanac Džim Marčant, koji je doveo u sumnju izbore iz 2020. godine nastoji da iz izborne trke izađe kao državni sekretar.

Kada je riječ o Republikancima, oni se najbolje kotiraju u rjeđe naseljenim ruralnim mjestima u državi. Međutim, trka u ovoj državi se obično dobijaju ili gube u Las Vegasu koji je naklonjen Demokratama.

Pensalvanija

Bajden je Pensilvaniju vratio u kolonu demokrata 2020. godine, dok ne Tramp tijesno pobijedio u državi 2016. godine, ali je prije toga država glasala za demokrate na šest uzastopnih predsjedničkih izbora.

Država koja je Bajdena postavila na vrh 2020. godine, ove će biti jedna od najvažnijih za pobjedu u čitavoj Americi.

Republikanci se nadaju da će zadržati otvoreno mjesto u Senatu uz pomoć poznatog TV lica Mehmeta Ozoa, dok se njegov protivnik potguverner Džon Feterman nada da će mu njegovi netradicionalni stavovi pomoći da pobjeda ipak ode njemu.

Na kraju, državni tužilac i Demokrata Džoš Šapiro pokušava da zadrži kontrolu nad Pensilvanijom. Šapirov protivnik je republikanski državni senator Dag Mastrijano, koji je žustro podržavao Trampove napore da poništi izbore 2020. godine.

Kada je riječ o glasačkom tijelu, demokratska baza u Pensilvaniji nalazi se u urbanoj Filadelfiji i Pitsburgu, dok Republikanci bolje stoje u ruralnijem centralnom dijelu države. Predgrađa Filadelfije se pomjeraju ka Demokratama, dok su Republikanci napredovali u zapadnim i sjeveroistočnim dijelovima države.

Viskonsin

Bajden je ovu državu ponovo “obojio” u plavo 2020. godine i to pomoću samo jednog poena prednosti nad Trampom koji je prethodno u njoj takođe za dlaku pobijedio u državi 2016. godine.

Trampova pobjeda prekinula je niz trijumfa demokratskih predsjedničkih kandidata – koji su pobijedili na prethodnih sedam izbora.

Inače, Viskonsin je jedna od država sa prilično polarizovanim biračkim tijelom, a republanksi senator Ron Džonson i demokratski guverner Toni Evers suočavaju se sa veoma konkurentnim kampanjama za reizbor.