Borelj o sankcijama: “Ne, vrijeme ne ide na ruku Rusiji”
05.04.2024. | 12:50Žozep Borelj, visoki predstavnik Evropske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednik Evropske komisije, u svom blogu pod nazivom ” Ne, vrijeme ne ide na ruku Rusiji” istakao je da tvrdnje ruske vlasti da im zapadne sankcije neće ozbiljno ugroziti privredu Rusije i da im vrijeme ide na ruku nemaju uporište u stvarnosti.
Kako je naveo, sankcije Evropske unije su već značajno oslabile rusku privredu.
“U suočavanju s ruskom agresijom protiv Ukrajine, Evropska unija je od početka rata jednoglasno usvojila 13 paketa sankcija, što je, do sada, najambiciozniji pokušaj sankcionisanja. Sankcije su detaljno koordinirane s brojnim saveznicima. Međutim, u posljednje vrijeme često se čuje da bi ove nezapamćene sankcije mogle biti nedjelotvorne. Takvi stavovi su postali izraženiji nakon što su ruske vlasti objavile rast BDP-a od 3,6% u 2023. godini”, rekao je Borel dodajući da je cilj sankcija da se srednjoročno oslabi sposobnost Rusije da finansira svoje ratne poduhvate što se sada počinje dešavati.
Kako je dodao, u autokratskom sistemu poput ruskog, ekonomski podaci su jednako upitni kao i rezultati prošlih predsjedničkih izbora.
“Povećanjem budžeta za odbranu za 70 odsto u 2024. u odnosu na prethodnu godinu, Rusija je oko 30 odsto svog budžeta i šest odsto svog BDP-a zvanično usmjerila na nacionalnu odbranu, pri čemu su značajna sredstva predviđena i za neimenovane izdatke. Izdaci za vojne i bezbjednosne potrebe vratili su se na nivoe iz vremena Sovjetskog Saveza”, navodi Borel.
Preusmjeravanje resursa ka ratnoj ekonomiji, prema riječima Borela, znači znatno manja izdvajanja za obrazovanje, zdravstvo, socijalnu zaštitu, puteve, civilnu infrastrukturu, energetiku, a kako piše, ovakva promjena već negativno utiče na živote mnogih građana Rusije.
“Sankcije koje smo uveli već pogađaju rusku privredu. Prihodi koje ruska privreda ostvaruje od izvoza fosilnih goriva su prepolovljeni od proljeća 2022. godine zahvaljujući evropskom embargu na ugalj i naftu, te ograničenju cijena koje je G7 postavio za izvoz nafte. Naša namjera nikada nije bila onemogućiti Rusiji izvoz fosilnih goriva, što bi dovelo do velike krize na globalnim energetskim tržištima. Cilj je bio značajno umanjiti ruski profit od izvoza, što smo i postigli. To potvrđuju trgovinski podaci. Naime, Rusija, kao veliki izvoznik fosilnih goriva, tradicionalno ima veliki vanjskotrgovinski suficit. Međutim, u posljednje dvije godine, taj suficit je smanjen gotovo na nulu”, navodi se u blogu visokog predstavnika Evropske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednika Evropske komisije.
Kako piše Borel, tokom 2022. godine zabilježen je nagli rast inflacije, dok je u prvoj polovini 2023. godine, inflacija značajno opala, ali je od sredine godine ponovo počela rasti.
Dodao je da je od proljeća 2022. godine i vrijednost rublje je u stalnom opadanju.
“U pokušaju da obuzda pad nacionalne valute i spriječi rast inflacije, Centralna banka Rusije je morala drastično povećati kratkoročne kamatne stope, koje su sada na nivou od 16 odsto godišnje, što je 3,5 puta više u odnosu na kamatnu stopu Evropske centralne banke. S obzirom na velike troškove ratovanja, rastuće troškove uvoza i napetosti na tržištu rada, očekuje se da će inflacija u Rusiji ostati visoka, što će Centralnu banku prisiliti da održava visoke kamatne stope”, navodi on u blogu.
Istovremeno, prema navodima Borela, povjerenje investitora u budućnost ruske ekonomije je toliko oslabljeno da ruska vlada mora da se zadužuje po desetogodišnjoj kamatnoj stopi od gotovo 14 odsto godišnje, a već se suočava i s velikim odlivom kapitala.
Borel piše u blogu i da Rusija djelimično zaobilazi sankcije, naročito kroz izvoz roba u zemlje koje graniče s njom.
“Kao odgovor na to, zajedno s partnerima iz G7, neprestano radimo na suzbijanju takvih aktivnosti, s ciljem da pozovemo na odgovornost sve učesnike u lancima snabdijevanja, a naročito banke uključene u takve transakcije. Ovi napori pokazuju sve više efekta. Međutim, i pored djelimičnog zaobilaženja sankcija, Rusiji je sada znatno teže da nabavi neophodne proizvode za ratovanje, pogotovo one visokotehnološke. Trenutno, Rusija može da se snabdije samo malim dijelom potrebnih proizvoda, i to po cijenama koje su znatno više nego prije februara 2022”, ističe on.
Proizvodnja automobila u Rusiji je prepolovljena u odnosu na predratni period, a i svemirska industrija, nekadašnji ponos zemlje, kako navodi Borel, suočava se s velikim izazovima.
“Vazdušni saobraćaj je postao izuzetno rizičan zbog nedostatka održavanja, ažuriranja softvera i rezervnih dijelova”, piše on.
Borel ističe u blogu da je došlo i do duboke krize na tržištu rada.
“U nastojanju da ublaži ovu krizu, ruske vlasti su otvorile vrata imigrantima iz centralne Azije. Međutim, nakon terorističkog napada na koncertnu dvoranu Crocus City Hall, za koji je odgovornost preuzeo ISIS, mnogi od tih imigranata su vraćeni u zemlje porijekla, što je dodatno produbilo već postojeću krizu radne snage”, kaže Borel.
Zbog rata protiv Ukrajine, ruska ekonomija se danas više nego ikad ranije oslanja na trgovinu osnovnim robama, često po sniženim cijenama, u zamjenu za proizvode srednje i visoke tehnologije.
“Kina koristi ovaj trenutak slabosti da po povoljnim cijenama nabavlja rusku naftu i istovremeno poveća izvoz u Rusiju, koja postaje sve zavisnija od svog velikog susjeda. U ovom trenutku, približno polovina ruskog uvoza dolazi iz Kine”, piše u blogu.
Ponovo podsjeća, da uvjerenje da ruska ekonomija može izdržati zapadne sankcije i da vrijeme ide na ruku Rusiji nema uporište u stvarnosti.
“Ako preduzmemo potrebne mjere da nastavimo pružati ekonomsku i vojnu podršku Ukrajini, naročito kada je riječ o municiji, to bi moglo odigrati odlučujuću ulogu. Rusija, premda trostruko veća po broju stanovnika, već je znatno oslabljena našim sankcijama. Učinak sankcija će se s vremenom produbljivati, dok ljudski kapital slabi, obim i kvalitet investicija opada, a Rusija ostaje bez ključnih naprednih tehnologija potrebnih za njenu budućnost”, piše Borelj.
