Brod u Sueckom kanalu malo pomaknut, neki brodovi krenuli oko Afrike
28.03.2021. | 08:23Ogromni kontejnerski brod još je zaglavljen u Sueckom kanalu, no tegljači su ga uspjeli pomaknuti i voda je počela teći ispod broda, prenio je jutros BBC.
Predstavnici firme koja upravlja kanalom kazali su da je određeni uspjeh postignut i nadaju se da bi brod mogao zaploviti do nedjelje naveče.
Nasukan od utorka
Brod Ever Given nasukan je od utorka poprijeko u jednom od najprometnijih trgovačkih pomorskih puteva i sad već oko 300 brodova čeka s obje strane kanala na prolazak, dok su se neki brodovi već odlučili krenuti dva nedjelje dana dužim putem oko afričkog Rta dobre nade.
U subotu je iskopano oko 20.000 tona pijeska oko Ever Givena i brod je počelo vući 14 tegljača u nastojanju da ga oslobodi.
Iako snažne plime i oseke te snažni vjetrovi otežavaju napore, os broda pomaknuta je 30 stepeni.
General Osama Rabie, upravitelj Sueckog kanala, kazao je da je voda počela teći ispod broda.
“Očekujemo da bi u svakom trenutku mogao skliznuti”
“Očekujemo da bi u svakom trenutku brod mogao skliznuti i pomaknuti se iz svoje pozicije”, kazao je na konferenciji za novinare dodajući da se nada da neće biti potrebno pribjeći drugoj fazi, vremenski mnogo zahtjevnijoj, da se ukloni dio od 18.300 brodskih kontejnera kako bi se umanjila težina broda.
Prema prvim izvješćima brod dug 400 metara i nosivosti 200.000 tona zaglavio se zbog pješčane oluje i snažnih vjetrova koji su uticali na vidljivost, no Rabie kaže da vremenski uslovi ne mogu biti glavni razlog nasukavanja broda, nego da se možda radilo o tehničkim ili ljudskim greškama što će se utvrditi istragom.
Brodom Ever Given upravlja tajvanska firma Evergreen Marine i u vlasništvu je japanskog Shoei Kisena.
Jukito Higaki, predsjednik Shoei Kisen, kazao je u petak kako se čini da brod nije oštećen.
Oko 12 posto svjetske trgovine prolazi kanalom dugim 193 kilometara koji povezuje Sredozemlje i Crveno more i predstavlja najkraći put od Azije do Evrope.
Prema firmi Lloyd's List zastoj u kanalu onemogućava u svakom satu prolazak robe vrijedne 400 miliona dolara.
