Da li je lokdaun precijenjen? Najdisciplinovaniji nisu i najuspješniji u borbi sa koronom

25.12.2020. | 13:38

Lokdaun je precijenjen kada je u pitanju usporavanje brzine širenja kovid-19, pa tako neke zemlje koje su uvele stroge mjere ipak imaju veoma veliki broj zaraženih, piše Jutarnji list.

Kao primjer se navodi Slovenija, treća najgora zemlja na svijetu po broju umrlih na milion stanovnika.

Slovenija je zaista uvela strogi parcijalni lokdaun, ali ipak ima više od 1.160 mrtvih na milion stanovnika. Belgija takođe. Jako stroge mjere nisu pomogle ni Italiji, Peruu i Španiji, koje su takođe među 10 zemalja najteže pogođenih brojem umrlih od korona virusa, navodi se u tekstu.

Ako radikalne mjere djeluju, kako je moguće da Belgija ima oko dva puta više mrtvih nego Švedska i kako je moguće da je najednom zemlja nad kojom su se mnogi zgražavali jer je “puštala starce da umiru” trenutno, prema broju mrtvih na mililon stanovnika u boljoj poziciji nego Hrvatska?

Šveđani i danas ne nose maske, dok su kafići i restorani otvoreni; sprovode mjere za koje vjeruju da su epidemiološki djelotvorne i priznaju kako su u prvom talasu loše procijenili kako štititi stare u domovima.

Odgovori nisu tako jednostavni, piše dalje Jutarnji i navodi da pretjerano pojednostavljivanje proizvodi cijeli niz drugih rizika, jer jednog dana će se žrtvama pandemije pridodavati i svi oni preminuli koji zbog strogih protivepidemioloških mjera nisu dobili pravovremenu medicinsku uslugu zbog neke bolesti koja nema veze s korona virusom.

Zatim, tu je i problem, navodi se, što se najstrožim zatvaranjem zemlja uvodi u spiralu straha i još strožih mjera.

Političari misle da igraju na sigurno ako zaoštravaju mjere jer procjenjuju da im sutra u tom slučaju niko neće prigovoriti prevelik broj smrti.

Kako prepoznati onda gdje je granica između potrebnih i djelotvornih mjera i onih pretjeranih?

Na primjer, Njemačka stoji trenutno “solidno” kad je u pitanju broj smrti na milion stanovnika, ali pojedine njemačke pokrajine ubrzano se približavaju incidenciji koju ima Hrvatska – pune im se bolnički kapaciteti i raste broj umrlih.

Zato Njemačka počinje da govori o zaokretu epidemiološke politike, ali se još ne zna čemu bi zaokret mogao da vodi.

Značajno je i to što je prošle sedmice Njemačka osnovala specijalnu radnu grupu za zaštitu starijih. Hoće li to biti dobar zaokret, ostaje da se vidi, piše hrvatski list.