Glasanje Elektorskog koledža: Kraj priče o izborima u SAD ili zamajac za nerede

14.12.2020. | 10:08

Napeta američka predsjednička trka ulazi u finale: u ponedjeljak glasa Elektorski koledž. Glasanje nosi izvjestan politički rizik jer je atmosfera u SAD naelektrisana.

Ako bi u nekoj od saveznih država elektori glasali drugačije od onoga što se za sada vodi kao zvanični ishod izbora za predsjednika SAD, a to je da je Bajden odnio pobjedu, sigurno je da bismo imali nerede na ulicama Amerike.

Ovako politikolog Aleksandar Pavić komentariše sukobe koji su u subotu izbili u Vašingtonu, na protestu podrške predsjedniku Trampu, između pristalica desničarske grupe „Ponosni momci“ i ljevičarske Antife, samo dva dana prije sastanka američkih elektora koji treba da se izjasne o pobjedniku predsjedničkih izbora.

Prema njegovim riječima, situacija u SAD je napeta zbog izborne neizvjesnosti i očiglednih neregularnosti, pa ima potencijala za sukobe gdje god se na istom mjestu nađu Trampove pristalice i protivnici.

Ko izaziva nerede?

„Ono što treba znati je da nisu Trampove pristalice te koje izazivaju nerede, već Antifa i „Blek lajfs meter“, koji su formalno na strani Demokratske partije. Ni oni sami nisu nešto oduševljeni demokratama, ali su sa njima ujedinjeni u mržnji prema Trampu i riješenosti da promijene Ameriku iz korijena. Oni su ti koji izazivaju nasilje i to rade prilično nekažnjeno, usljed opšte atmosfere koja se stvorena u društvu. Naime, ako se javno zalažete za ispravljanje nepravdi, a to su takozvani „ratnici za socijalnu pravdu“, policija i sudovi će prema vama mnogo blaže postupati“, primećuje Pavić.

Kako kaže, u Americi je praktično uvedena svojevrsna „kultura nekažnjivosti“ prema ekstremnoj ljevici koja izaziva sukobe, dok su pristalice Trampa ili tradicionalne Amerike u medijima etiketirani kao bijeli suprematisti i fašisti, pa je nasilju usmjerenom protiv njih praktično dat legitimitet,

„Ponosni momci“, koji su se na protestu podrške prededničku Trampu sukobili sa pripadnicima Antife, dodaje Pavić, došli su do izražaja u posljednjih par godina, ali nisu ni izbliza tako dobro organizovani kao Antifa ili “Blek lajfs meter“.

„Njima se Tramp jednom čak i obratio preko Tvitera i poručio im da se uzdrže od bilo kakvih nasilniih akata. Dakle, nije se od njih ogradio, kako je to od njega tražila ljevica, ali ih je pomenuo. Oni jesu grupa koja zastupa tu tradicionalističku, protrampovsku politiku, ali nisu opasnost. Oni za sada nemaju neku veliku masovnost niti imaju finansije koje ima pokret „Blek lajfs meter“, koji dobija stotine miliona dolara od korporativne Amerike, ili Antifa čiji su izvori prihoda vrlo netransparentni, ali je očigledno da imaju novac. Mislim da su „Ponosni momci“ više izvikani u tim liberalnim medijima, nego što stvarno imaju neku težinu u američkom političkom životu“, napominje politikolog.

Skoro polovina Amerike ne vjeruje da su izbori bili regularni

Ipak, smatra Pavić, iako skoro polovina Amerike ne vjeruje da su izbori bili regularni, za sada nema indicija da bi situacija, iz sporadičnih sukoba, mogla da preraste u nešto više, tim prije što nema naznaka da bi glasanje elektora u ponedjeljak moglo da ospori predviđenu pobjedu Džozefa Bajdena.

„U suprotnom, sigurno je da bi Antifa i „Blek lajfs meter“ izašli na ulice, a te demonstracije bi podržali Demokratska partija, Hilari Klinton, Bajden, vjerovatno i Obama. Mislim da je to dio razloga koji će sprečavati republikance da posegnu za osporavanjem izbornih rezultata, jer je atmosfera u SAD zaista naelektrisana“, zaključuje Aleksandar Pavić, navodi “Sputnik”.

Podsjetimo, pobjednik predsjedničkih izbora u SAD ne mora nužno biti kandidat koji osvoji najviše glasova na nivou cijele zemlje, već onaj koji dobije najmanje 270 od 538 takozvanih elektora. Elektorski koledž je privremena grupa delegata izabranih samo za tu namjenu, a svaka od 50 saveznih država u Elektorskom koledžu ima onoliko elektora koliko ima članova u Kongresu SAD.

Oni odvojeno glasaju za predsjednika i za potpredsjednika SAD. Glasovi elektora broje se i objavljuju na zajedničkoj sjednici oba doma američkog Kongresa, 6. januara. Kandidat koji pobijedi u jednoj saveznoj državi „dobija“ sve njene elektore, osim u Mejnu i Nebraski. Elektore Mejna i Nebraske kandidati mogu da podijele, zavisno od rezultata na nivou izbornih jedinica tih država.