Izbori za lidere moćnih država svijeta, ali i regiona – šta nas čeka u 2022. godini

02.01.2022. | 22:04

Vijesti iz svijeta 2022. kretaće se između izbora za lidere i zakonodavce moćnih država i regionalnih igrača, pregovora o pitanjima koja su predmet sukoba velikih sila, sve do globalne inflacije, koja će pogoditi sve.

S jedne strane Rusija, sa druge NATO. Umjesto na ukrajinskoj granici za 10 dana suočiće se za pregovaračkim stolom u Ženevi. Sa Zapada – upozorenje da je invazija ruskih trupa pitanje trenutka, iz Rusije, Putinov zahtjev za bezbjednosnim garancijama, uz podršku Kine. Između njih, Italija se, zbog dobrih odnosa s Moskvom, vidi kao mogući posrednik, piše RTS.

“Prestanak širenja NATO-a i bezbjednost gasovoda koji idu ka EU – to su ključni bezbjednosni interesi Ruske Federacije i činjenica da je Zapad prihvatio da učestvuje u pregovorima govori da su shvatili poruku. Politika proširenja, otvorena vrata NATO-a, jeste to što mu daje uticaj i instrument pritiska na Rusku Federaciju i oni se neće toga tako lako odreći”, kaže Aleksandar Mitić sa FPN-a i iz Centra za ruske studije.

Drugog mandata ne odriče se Emanuel Makron. Izazov zdesna pojačan je populistom Erikom Zemurom. Ali i konzervativnom republikankom Valeri Pekres. Francuska je preuzela predsjedavanje EU i aktuelni francuski predsjednik, tumači se, pokazuje namjeru da se do aprila, u trci za reizbor, predstavlja i kao lider Unije.

“Sve što on bude radio biće uslovljeno predsjedničkim izborima koji ga očekuju u aprilu, gdje ima solidne šanse. Najveći izazovi od populističke desnice, ali i od centra koji je on pokušao sa svojim političkim pokretom nekako da zauzme svi izazovi su doveli da izgubi neke grupe birača”, napomenuo je Milan Krstić sa FPN-a i iz Centra za studije SAD.

Pri predstavljanju agende predsjedavanja Uniji, Makron je poručio – “ne smijemo izgubiti zapadni Balkan”. Za jun je najavio i konferenciju posvećenu regionu. Ali ishod izbora u samoj Francuskoj ne sugeriše optimizam u pitanju proširenja.

“Osim Erika Zemura i Le Penove imamo i Valeri Pekres, koja će svakako uticati na to da na kraju nakon izbora imamo makar jednu jasnu stvar, a to je da Francuska neće promijeniti stav oko politike proširenja”, istakao je Mitić.

Si Đinping u borbi za treći mandat

Da li će Mađarska poslije 11 godina promijeniti vlast? Pitanje je aprilskih izbora. Orbanov Fides prvi put će, čini se, ozbiljno izazvati ujedinjena opozicija šest stranaka i nestranački lider Peter Marki-Zaj. Bez neizvjesnosti biraće 20. Nacionalni kongres KP Kine – Si Đinpinga za treći mandat, krajem godine. Gotovo istovremeno kada i Amerikanci budu glasali za Predstavnički dom Kongresa i trećinu senatora.

“Povlačenje iz Avganistana doživljeno je kao fijasko i inflacija koja raste, a koja je stavila u drugi plan rezultate iz prvih mjesecima mandata – smatra se da je dvogodišnji izborni ciklus referendum šta narod misli o predsjedniku. Nije baš tako, glasa se za zakonodavace, ali jeste djelimično koliko su građani trenutno zadovoljni ili nezadovoljni predsjednikom Bajdenom može da rezultira većinom u jednom ili u oba doma Kongresa”, napomenuo je Krstić.

Džozefa Bajdena u februaru nećemo vidjeti na otvaranju Zimskih olimpijskih igara u Pekingu. Diplomatskom bojkotu, zbog navodnog kršenja ljudskih prava domaćina, pridružile su se Australija, Kanada i Britanija. Dok ga francuski predsjednik smatra nebitnim. Za svjetske odnose u 2022. bitnu ulogu će igrati paritet Zapada i Kine.

“Vidimo odnose koji se kreću od geopolitičkog nadmetanja do potrebe da ekonomska saradnja bude što uspješnija. Kina će nastojati da odnosi budu dovoljno dobri da bi nastavila da raste s druge strane, nema tržišta i nema ekonomije na svijetu, koja ne želi da ima uspješnu ekonomsku saradnju sa Kinom”, smatra prof. FPN-a Dragana Mitrović iz Centra za studije Azije i Dalekog istoka.

I u najvećim ekonomijama, stope inflacije rastu uz rast potrošnje, cijena energenata i teškoće u snabdijevanju. U Sjedinjenim Državama inflacija je najviša u gotovo četiri decenije, u Njemačkoj na tridesetogodišnjem rekordu. Najviša od osnivanja u evrozoni.

“Možemo da očekujemo da vlade nastave da se bore da stimulansima pomažu i proizvodnju i potrošače da oporave i prozvodnju i potrošnju, ali i guvernere koji će nastaviti sa svojim mjerama da drže inflaciju pod kontrolom. Svakako da će to kako će se stvar sa pandemijom kretati suštinski uticati na mjere i globalnu ekonomiju u cjelini”, istakla je Mitrovićeva.

Stare svemirske igrače iz doba Hladnog rata, Vašington i Moskvu, Peking odranije ozbiljno izaziva. Crvena Kina osvojila je Crvenu planetu. Spustili su rover na Mars, sondu na tamnu stranu Mjeseca. I u tome su prvi. Očekuje se da pokretanje kineske svemirske stanice bude među vijestima koje će obilježiti novu, 2022.