Izvještaji pokazali: Toplotni talasi u Evropi će postati češći, intenzivniji i duži

12.08.2024. | 21:37

Do 2050. oko polovice evropskog stanovništva moglo bi biti izloženo visokom ili vrlo visokom riziku od toplotnog stresa tokom ljeta, pokazao je najnoviji izvještaj Međunarodnog panela o klimatskim promjenama. Predviđa se kako će ekstremne klimatske promjene znatno uticati na zdravlje ljudi, a samim time postati uzrok smrtnih slučajeva.

Studije su pokazale da klimatske promjene uzrokovane ljudskim d‌jelovanjem povećavaju učestalost i intenzitet toplinskih valova i već su uticale na zdravlje ljudi u Evropi. Na primjer, toplotni talas 2010. u rezultirao je s 55 hiljada smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom..

Starije osobe, d‌jeca, (trudnice) žene, socijalno izolovane osobe i osobe slabe tjelesne spremnosti posebno su izložene i ranjive na rizike povezane s vrućinom, kao i one osobe koje pate od već postojećih zdravstvenih stanja, uključujući kardiovaskularne bolesti, poremećaje bubrega, dijabetes i respiratorne bolesti. Starenje stanovništva u Evropi povećava grupu ranjivih pojedinaca, što rezultira većim rizikom od smrtnosti povezane s vrućinom.

Rizik od toplotnog stresa, uključujući smrtnost i nelagodu, zavisno o socioekonomskom razvoju, upozorava izvještaj. Učestalost smrtnosti i morbiditeta povezanih s vrućinom biće najveća u južnom dijelu Evrope, gd‌je se takođe očekuje da će njihova veličina brže rasti.

Predviđa se da će se broj prijema u bolnicu zbog respiratornih bolesti zbog vrućine povećati s 11 000 (1981. – 2010.) na 26 000 godišnje (2021. – 2050.), naročito u južnim dijelovima kontinenta uglavnom zbog relativnog povećanja broja ekstremno vrućih dana. Predviđa se i da će se hladnoće smanjiti širom Evrope, posebno u južnoj Evropi, ali ne kompenzirajući predviđene dodatne smrtne slučajeve povezane s vrućinom.

Među Evropljanima, 74% živi u urbanim područjima, gd‌je je učinak toplotnih talasa na ljudsko zdravlje pogoršan mikroklimom zbog zgrada i infrastrukture, i onečišćenjem vazduha. U velikim evropskim gradovima stabilizacija klimatskog zagrijavanja na prosjek od 1,5 stepeni smanjila bi preuranjene smrti za 15-22% ljeti u poređenju sa stabilizacijom na 2 stepena celzijusa.

Iako postoji vrlo veliko uvjerenje da će posljedice rizika neizbježno biti sveobuhvatnije i raširenije u toplijoj Evropi, dokazi o većoj toleranciji na toplinu takođe se pojavljuju u većini evropskih regija. Buduće projekcije stopa mortaliteta u Evropi pod pretpostavkom potpune aklimatizacije sugerišu stalne ili čak padajuće stope mortaliteta uprkos globalnom zagrijavanju; međutim, postoje velike neizvjesnosti u sposobnosti prilagođavanja na buduće ekstremne topline koje bi mogle biti izvan istorijskih raspona.

Ostali ekstremni događaji već rezultiraju velikim zdravstvenim rizicima širom Evrope. Između 2000. i 2014., na primjer, poplave u Rusiji ubile su približno 420 ljudi, uglavnom starijih žena.

Broj smrtnih slučajeva povezanih s obalnim i riječnim poplavama, šumskim požarima i olujnim vjetrom mogao bi znatno porasti do 2100. godine. Životna izloženost ekstremnim vremenskim prilikama za d‌jecu rođenu 2020. biće oko 50% veća na prosjeku od 3,5 zagrijavanja u poređenju s prosjekom zagrijavanja od 1,5 celzijusa, dodaje se u izvještaju.