Ko će biti novi kancelar: Zašto su komplikovani izbori u Njemačkoj?

21.02.2025. | 16:17

Njemačka će u nedjelju izaći na izbore za novi saziv donjeg doma parlamenta, Bundestaga. Ishod glasanja indirektno će odlučiti ko će biti kancelar.

Predstojeći izbori su prijevremeni jer je sadašnja vladajuća koalicija izgubila većinu krajem prošle godine. Rijetko se događa, ali izbori u Njemačkoj imaju i druge, zajedničke specifičnosti.

Kancelar se ne bira direktno. Glasa se za članove Bundestaga, koji zatim biraju kancelara. Kandidate je predložilo pet političkih grupa koje učestvuju na izborima.

Lider najveće opozicione partije Hrišćansko-demokratske unije (CDU) Fridrih Merc, prema posljednjim anketama, vodi u trci za budućeg njemačkog kancelara.

Merc je signalizirao da je otvoren za koaliciju sa Socijaldemokratama (SPD), strankom aktuelnog kancelara Olafa Šolca, ili Zelenima.

U trci za kancelara, osim Merca i Šolca, još su i Alis Vajdel iz desničarske Alternative za Njemačku (AfD) i Robert Habek iz Zelene stranke.

Zavisno od toga koja stranka osvoji najviše glasova, jedan od tih kandidata dobiće priliku da pokuša sastaviti vladu – samostalno ili, vjerojatnije, u koaliciji.

Ostale stranke nisu predložile kandidate za kancelara jer ne očekuju da će imati vodeću ulogu u mogućoj koaliciji.

Prvim glasom direktno biraju kandidata iz svoje izborne jedinice, što se naziva “direktni mandat”. Taj kandidat obično je stranački, dok nezavisni kandidati za učestvovanje na izborima moraju prikupiti 200 potpisa birača u svojoj izbornoj jedinici.

Stranke se bore za drugi glas i on je ključan. Procenat osvojenih “ostalih glasova” širom Njemačke određuje ukupan broj mjesta koje stranka dobija u Bundestagu. Ovaj dvojni sistem raspodjele mandata čini njemački izborni sistem posebno složenim.

Kandidati koji osvoje većinu prvih glasova u jednoj od 299 izbornih jedinica automatski ulaze u Bundestag – pod uslovom da njihova stranka osvoji dovoljno mjesta u drugom krugu.

Ukupan broj zastupnika dvostruko je veći, pa se preostali kandidati zbrajaju sa stranačkih lista u 16 pokrajina, zavisno od rezultata stranke u drugom glasanju. Veće šanse za ulazak u Bundestag imaju kandidati koji su na vrhu stranačkih lista.

Stranke moraju osvojiti najmanje pet odsto drugih glasova da bi ušle u Bundestag. Ova izborna prepreka sprečava fragmentaciju političke scene, ali ove godine može dovesti do toga da dugogodišnje stranke u Bundestagu, poput Liberala (FDP), ispadnu iz parlamenta, prenosi Seebiz.eu.

Međutim, postoji izuzetak. Stranke koje ne pređu izborni prag od pet odsto mogu ući u Bundestag ako osvoje direktne mandate u najmanje tri izborne jedinice.

U gornjem domu parlamenta ovim izborima ništa se ne mijenja. Sastav Bundesrata određen je izborima u 16 pokrajina, a takvi se izbori ne održavaju isti dan kad i izbori za Bundestag.

Sljedeći pokrajinski izbori biće održani u Hamburgu 2. marta i oni su ujedno i jedini ove godine.