Koliko je realno da se od oduzete imovine ruskih bogataša obnavlja Ukrajina VIDEO

03.05.2022. | 22:16

Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je dekret o uzvratnim ekonomskim sankcijama “neprijateljskim zemljama”, saopštio je Kremlj. Rusija će zabraniti izvoz proizvoda i sirovina i transakcije sa inostranstvom i pojedincima i kompanijama koji su pogođeni recipročnim embargom Rusije.

Amerikanci, Kanađani i neke od evropskih zemalja ranije su najavile mogućnost da bi iz zamrznutih ruskih sredstava – državnih i privatnih, mogla da se finansira obnova Ukrajine.

Sa Fidžija – na američki spisak zaplijenjene ruske imovine. I superjahta Amadea ruskog milijardera Sulejmana Kerimova, zajedno sa nekoliko desetina milijardi dolara, prethodno oduzetog bogatstva, moglo bi da se pretvori u pomoć Ukrajini. Ekonomisti tumače, takvom odlukom Zapad bi narušio sopstvene principe i vrijednosti.

“Kada donesete odluku – mi ćemo nekome oduzeti imovinu da li to staje samo na Rusima. Amerika je veliki receptor investicija ljudi, investiraju u fondove, prije svega u fonove, ali i drugdje direktno, da li će ljudi dolaziti sa svojim parama kao što su Rusi lako došli i ostali bez imovine”, upitao je Mahmud Bušatlija, ekonomista.

Ipak, američki predsjednik je tražio, a državni tužilac potvrdio – ministarstvo pravde Sjedinjenih Država podržava pravne korake koji bi to omogućili. Prvi je nacionalizacija.

Drugi ozakonjenje prenosa iz vlasništva američke na ukrajinsku državu. I Kanađani su ranije najavili da će biti prva zemlja G7 koja će omogućiti prodaju ruske imovine zarad pomoći Ukrajini. Taj trend prate i Poljska i Irska, prenosi RTS.

“Sve te države koje namjeravaju konfiskaciju su države demokratskih pravnih tradicija i potpisnice određenih akata o poštovanju ljudskih prava, očekivano je da će se protiv tih odluka pokretati postupci pred međunarodnim sudovima, a u ulozi tužitelja bi bili oligarsi i moguće je da se dogodi da ti sudovi donose presude protiv tih država zato što nisu vodili računa o ljudskim pravima ruskih oligarha i da onda odštetu isplaćuju poreski obveznici”, napominje Mihajlo Vučić, pravnik sa Instituta za međunarodnu politiku i privredu.

To bi, napominje Vučić, moglo da se izbjegne, ako bi se pred sudom dokazalo da su oni kojima je imovina oduzeta imali direktan utucaj na odluke Kremlja ili direktne koristi od rata. Ali Rusija za taj potez ne mari mnogo. Bar ako je suditi po izjavi predsjednika Državne dume.

“Ova odluka neće uticati na ekonomije naše zemlje. Oduzete jahte, vile i druga imovina imućnih građana ionako nije doprinosila njenom razvoju”, ističe Vjačeslav Volodin.

Ipak, donijeli su kontrameru – zabranu strancima iz neprijateljskih država da povlače novac iz finansijskog sistema Rusije. Ranije su ozakonili i eksproprijaciju stranih kompanija koje su napustile rusko tržište. Tu bi na međunarodno investiciono pravo mogla da bude pozvana Rusija.

“Ono što je kontroverznije pravno pitanje je kako će se te presude izvršiti ako Rusija odbije da plati, jer Rusija ne želi da učestvuje u mnogim međunarodnim institucijama. Moraće da se to naplati plenidbom imovine Rusije, a koja to imovina može da bude – zamrznute rezerve i vjerovatno će se ciljati na tu imovinu”, smatra Mihajlo Vučić.

I dok Rusija očekuje da bi zamrznute rezerve – oko 300 milijardi dolara – morale da joj se vrate, američki državni sekretar Blinken u Kongresu je potvrdio da se ispituje mogućnost da dio tog novca bude iskorišćen za iznos od 33 milijarde dolara nove američke pomoći Ukrajini.

Od toga bi 20 milijardi trebalo da bude namijenjeno za ulaganje u pojačavanje odbrane Ukrajine, blizu 10 milijardi za ekonomski oporavak zemlje i oko tri milijarde za humanitarne namjene.