
Krajnja ljevica neočekivano ostvarila sjajan rezultat na izborima u Njemačkoj: Kako?
26.02.2025. | 19:31Zvijezda izbora za Bundestag 2025. je jedna gotovo otpisana stranka: Ljevica. Za uspjeh može da zahvali spoju starog i novog. A jedan od ključnih elemenata bila je kampanja na društvenim mrežama.
„Ljevica živi!“ – uzvikuje predsjednik te stranke Jan van Aken oduševljenoj masi na proslavi u Berlinu nakon zatvaranja biračkih mjesta na izborima za Bundestag dok na ekranu stoje početne prognoze rezultata: 8,5 odsto za Ljevicu. Na kraju se taj procenat popeo čak na 8,8 odsto.
Kako je to bilo moguće, nakon što je stranka još u decembru tavorila na oko tri procenta podrške?
„Svi vi ste omogućili ovo uskrsnuće!“– zahvaljuje se zvijezda društvenih mreža Hajdi Rajhinek stranačkoj bazi, koja je prethodnih sedmica i mjeseci širom Njemačke sprovodila intenzivnu kampanju od vrata do vrata kako bi privukla birače. Svoju ulogu, kao vodeća kandidatkinja uz Jana van Akena, pritom ne spominje, prenosi DW.
Kako je Ljevica uspjela da osvoji mlade birače?
O dometu Hajdi Rajhinek na društvenim mrežama Iks i TikTok mnogo se govorilo u završnici predizborne kampanje. Kao i o njenim govorima u Bundestagu, nakon što su demohrišćanske stranke CDU i CSU sa svojim kandidatom za kancelara Fridrihom Mercom, zajedno s dijelom desno-ekstremnom Alternativom za Njemačku (AfD) i sada iz Bundestaga izbačenom Liberalnom strankom (FDP), glasale za drastično pooštravanje azilantske politike.
Mnogo je razloga zbog kojih je Ljevica u posljednjem trenutku uspjela da pridobije veliki broj glasača – prije svega mlađih. U starosnoj grupi od 18 do 24 godine, stranka je sa 25 odsto postala broj jedan, ispred AfD-a (21 odsto). Na izborima 2021. prednjačile su dvije druge stranke: Zeleni (23 odsto) i FDP (21 odsto).
Nekada su Zeleni bili omiljeniji među mladima
Čak je i ekspert za izborne kampanje, politikolog sa Slobodnog univerziteta u Berlinu Antonios Suris, iznenađen tim preokretom. S naučnog aspekta, vrlo velika oscilacija birača u pogledu opredjeljivanja za neku stranku predstavlja zanimljivo otkriće, kaže on u razgovoru za Dojče vele. „Sjećam se da smo kod drugih izbora proteklih godina često govorili o skretanju mladih udesno.“ Taj trend i dalje postoji, ali istovremeno postoji i skretanje ulijevo.
Nekada su Zeleni bili veoma popularni među mladima, posebno u vrijeme kada su stotine hiljada njih učestvovali u klimatskim protestima pokreta Fridays for Future. Ali, taj entuzijazam je s vremenom splasnuo. Šta to znači za mlade birače? „Stvoren je određeni tip birača koji se, na kraju, nije pokazao održivim“, zaključuje Suris.
Zeleni upozoravali da se ne glasa za Ljevicu
Uoči izbora Ljevica je ostvarila veliki uspjeh svojom kampanjom na društvenim mrežama, ističe Suris. Ali, ne smije se zanemariti ni to da je kampanja stranke na terenu, među ljudima, bila veoma snažna. „Ljevica nije bila prisutna samo na internetu, već i na ulici“, podsjeća politikolog iz Berlina.
U prilog Ljevici išlo je i to što je ona opoziciona stranka. „Ona je bila pomalo autsajder, dok su Zeleni bili dio vlasti.“ Prema prvim analizama, veliki broj birača prešao je sa Zelenih na Ljevicu. Tome je možda doprinijelo i to što su Zeleni na društvenim mrežama upozoravali da su glasovi za Ljevicu – bačeni glasovi, misleći pritom da Ljevica neće ući u Bundestag. Moguće je da su mnogi birači upravo zbog toga odlučili da daju glas toj stranci.
Klasične ljevičarske teme: stanarine, plate, inflacija
Suris u tom kontekstu spominje i mlade, progresivne ljude koji su otvoreni za izbjeglice i čije je stavove Ljevica možda bolje predstavljala od Zelenih. Ali, to su za sada samo pretpostavke. „To još ne možemo da dokažemo, ali rezultat to sugeriše.“
Uz to, birače su privukle klasične socijalne teme, one koje pogađaju ljude sa skromnijim primanjima: visoke stanarine, plate, inflacija. I to je jedan od razloga zbog kojih je Ljevica doživjela uspon.
Trijumf u četvrti Nojkeln u Berlinu
„Stranka ima i kandidate koji su otjelotvorenje tog programa“, dodaje Suris i kao primjer navodi trijumf u berlinskoj četvrti Nojkeln. To je naselje s velikim brojem migranata, gdje mnogi ljudi žive od socijalne pomoći.
Neuspjeh Saveza Sare Vagenkneht
Stranka Savez Sara Vagenkneht (BSW), koja se u januaru 2024. odvojila od Ljevice, igrala je sporednu ulogu, kako u Nojkelnu, tako i u kompletnom Berlinu. Na nivou grada osvojila je 6,6 odsto glasova, dok je Ljevica, sa skoro 20 procenata osvojenih glasova u glavnom gradu Njemačke, postala najjača politička snaga.
Od sumnje do trijumfa
I Gregor Gizi, veteran stranke, iznenađen je i dirnut uspjehom Ljevice. Pre samo nekoliko mjeseci sumnjao je da će njegova stranka uspjeti da pređe cenzus od pet odsto, pa je zajedno s dvojicom dugogodišnjih kolega pokrenuo kampanju pod nazivom „Misija sedih lokni“ (Mission Silberlocke).
Na kraju taj Plan B nije ni bio potreban – Ljevica je osvojila dovoljno glasova. Gizi zna kome duguje taj uspjeh: novim, većinom mladim članovima i rukovodstvu stranke.