Labudov ples Zelenskog i Sirskog: Šta je propala avantura u Kursku donijela Ukrajini? VIDEO

22.03.2025. | 11:23

Kad se Marija Pankova u decembru posljednji put čula sa svojim dobrim prijateljem Pavlom, nije znala da se nalazi među ukrajinskim vojnicima koji se bore na teritoriju ruske regije Kursk.

Doznala je to nekoliko dana kasnije, kad joj je jedan njegov saborac rekao da je njezin prijatelj, 24-godišnji Pavlo Humenjuk, vojni inženjer iz sastava ukrajinske 47. brigade Magura, nestao 6. prosinca kraj sela Novoivanivka u Kurskoj oblasti.

Gotovo četiri mjeseca poslije nema novih informacija o njegovoj sudbini, rekla je Pankova za “Reuters” pozivajući se na razgovore s njegovom porodicom. Još uvijek traži po Telegramu i “Facebooku” bilo kakav trag koji bi joj rekao je li živ ili mrtav.

Je li cijena operacije Kursk bila previsoka?

Pankova (25) smatra kako je cijena riskantne ukrajinske vojne operacije na ruskom teritoriju možda bila previsoka. Taj osjećaj dijele i mnogi drugi Ukrajinci, pogotovo nakon što su se ukrajinske snage ovaj mjesec povukle iz većine zauzetih dijelova Kurska nakon nekoliko sedmica teških borbi.

“Nisam sigurna da je vrijedilo”, rekla je kroz suze, govoreći o nestalom prijatelju s kojim ju je povezivala ljubav prema planinarenju po ukrajinskim planinama. “Nismo okupatori. Samo želimo natrag svoje teritorije, ruski nam ne trebaju”, dodala je.

Što kažu u ukrajinskoj vojsci?

Na upit “Reutersa” o ciljevima akcije Glavni štab ukrajinske vojske odgovorio je kako je ofenziva bila namijenjena “vršenju pritiska na Moskvu, preusmjeravanju ruskih snaga s drugih fronstova te sprječavanju ruskih prekograničnih napada na susjedne ukrajinske regije”.

Operacija je “ispunila većinu svojih ciljeva”, tvrdi Glavni štab.

Najveći napad na ruski teritorij od 1941.

Ukrajinski napad na Kursk u kolovozu iznenadio je Rusiju i svijet. Bila je to najveća vojna akcija na međunarodno priznatom ruskom teritoriju od nacističke invazije 1941. godine. Ukrajinske snage zauzele su oko 1376 četvornih kilometara ruskog teritorija gotovo bez otpora. No zbog nedovoljnog broja vojnika zauzeto područje brzo se smanjilo.

Iako je Ukrajina angažovala neke od svojih najboljih marinaca i vazdušnodesantnih snaga, broj vojnika nije bio dovoljan za zadržavanje većeg područja. “Od početka je logistika bila jako teška jer smo zauzeli teritorij u dubinu, ali ne i u širinu”, rekao je ukrajinski poslanik Serhij Rahmanjin, član parlamentarnog odbora za sigurnost i obranu.

Rusija je od početka imala brojčanu prednost na kurskom bojištu, a situacija je za Ukrajince krajem prošle godine postala kritična. Rusija je dovela elitne jedinice i najbolje jedinice za upravljanje dronovima, uz pomoć sjevernokorejskih snaga, što je dodatno otežalo situaciju ukrajinskim vojnicima.

Russia: The Russian fascists have retaken control of downtown Sudzha in Kursk region. The major offensive began immediately after the US administration cut off Ukraine from US intelligence, leaving Ukrainians effectively blind. pic.twitter.com/Z8AMNyzHWX

— Igor Sushko (@igorsushko) March 12, 2025

“Nisu povećali samo broj vojnika već i kvalitetu snaga”, rekao je Rahmanjin. Ruski predsjednik Vladimir Putin nikad nije priznao sudjelovanje sjevernokorejskih vojnika u borbama.

Ključno povlačenje iz Sudže

Ponovno zauzimanje Kurska oduzima Ukrajini potencijalnu pregovaračku kartu upravo u vrijeme kada američki predsjednik Donald Tramp vodi razgovore o završetku rata s Rusijom, koja trenutno kontrolira oko petine ukrajinskog teritorija.

Ukrajinsko povlačenje iz kurskog grada Sudže, koje je Kijev potvrdio 16. marta, izazvalo je pitanja i produbilo podjele u javnosti oko koristi te operacije.

Vojnik Oleksij Deševi (32), bivši zaštitar u supermarketu, koji je izgubio ruku boreći se u Kursku prošlog septembra, rekao je “Reutersu” u kijevskom rehabilitacijskom centru da ne vidi smisao operacije.

“Nikad nismo trebali ni započinjati operaciju”

“Nikad nismo trebali ni započinjati ovu operaciju”, izjavio je.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski priznao je tešku situaciju u Kursku i upozorio da očekuje nastavak ruskih napada. No opovrgnuo je tvrdnje Putina i Trampa da su njegove snage okružene, što potvrđuju i procjene američkih obavještajaca.

Rusija sada šalje manje jurišne grupe preko ukrajinske granice u regiju Sumi, što ukrajinski analitičari smatraju uvodom u veći napad. To je prošlu sedmicu indirektno potvrdio ruski načelnik Glavnog štaba Valerij Gerasimov, navodeći “velike ukrajinske gubitke” u Kursku.

Glavni štab Ukrajine dodaje kako je tijekom operacije zarobljeno gotovo tisuću ruskih vojnika, od kojih su neki razmijenjeni za ukrajinske zarobljenike, te da je Moskva zbog toga morala formirati tri nove borbene grupe, ukupno oko 90.000 vojnika, uključujući i 12.000 Sjevernokorejaca.

“Reuters” navodi kako te brojke nije mogao samostalno potvrditi.

Rizična igra

Od samog početka dio stručnjaka kritikovao je ovu operaciju kao rizičnu igru.

Viktor Muženko, bivši načelnik Glavnog štaba ukrajinske vojske, napisao je u avgustu 2024. da bi Ukrajina trebala “usredotočiti snage na obranu svojih ključnih teritorija, izbjegavajući nepredvidive i riskantne operacije koje mogu odvući pažnju od glavnih prijetnji”.

Ipak, dio ukrajinske javnosti slavio je operaciju kao snažan udarac Rusiji.

Oleksandr Sirski, vrhovni zapovjednik ukrajinske vojske, izjavio je 12. marta kako je operacija uništila neke od najboljih ruskih jedinica, dok je poslanik Rahmanjin rekao da je podigla moral Ukrajinaca.

Dok Tramp pregovara s Putinom, Pankova misli na prijatelja Pavla i sumnja u mogućnost trajnog mirovnog sporazuma. Razmišlja o pristupanju vojsci, govoreći: “Svaki put kad netko poželi prodati dio Ukrajine, neka se sjeti koliko smo već dali. Koliko je života već izgubljeno.”, prenosi Indeks.hr.