Merkelova o novoizabranom predsjedniku SAD-a: Tramp se divi Putinu i Kimu

04.12.2024. | 07:38

Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je u utorak da je novoizabrani predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp pokazao svoju „fascinaciju“ svjetskim liderima koji imaju nekontrolisanu moć, kao što su ruski predsjednik Vladimir Putin i lider Sjeverne Koreje Kim Džong Un.

„S obzirom na način na koji je govorio o Putinu i o sjevernokorejskom lideru, osim kritičkih primjedbi koje je dao, uvijek je postojala neka vrsta fascinacije čistom snagom onoga što ovi ljudi mogu da urade“, rekla je Merkel u intervjuu novinarki Si-En-Ena (CNN) Kristijan Amanpur.

Bivša njemačka kancelarka je govorila o burnom odnosu sa bivšim predsjednikom, za koga je navela da želi administraciju bez „opterećenja“.

„Moj utisak je uvijek bio da je sanjao o tome da možda prevlada nad svim tim parlamentarnim tijelima za koje je smatrao da su mu na neki način teret i da želi sam da odlučuje o stvarima. Ne možete to pomiriti sa demokratskim vrijednostima“, rekla je Merkel.

Ona je navela da Tramp „živi od nekonvencionalnog ponašanja“ i često pokušava da „ostavi utisak“.

Veliki dio razgovora Merkel sa Amanpurovom bio je fokusiran na njenu novu knjigu „Sloboda: Memoari 1954–2021“ o njenih 16 godina liderstva u Njemačkoj.

Kao prva žena na funkciji kancelara, Merkel je detaljno opisala kako je vodila spoljne odnose između Berlina i Brisela, kao i Sjedinjenih Američkih Država, pored svojih stavova o uspjehu demokratija.

„Ovih dana, liberalne demokratije su napadnute. One su pod pritiskom“, rekla je ona u intervjuu Amanpurovoj.

Napad Rusije na Ukrajinu do kojeg je došlo nakon njenog mandata, Merkel je nazvala „igrom moći“.

Ona je predvidjela da bi Tramp mogao da pomogne u okončanju sukoba kao što je obećao, ali je pozvala Ukrajinu da prihvati sporazum sa „bezbjednosnim garancijama“.

Uprkos relativno srdačnim odnosima između Moskve i Evrope, bivša njemačka kancelarka je rekla da su stvari počele da se pogoršavaju nakon samita Sjevernoatlantskog saveza 2008. u rumunskoj prijestonici Bukureštu.

NATO je, kako je podsjetila, najavio da će se i Ukrajina i Gruzija na kraju pridružiti odbrambenom savezu, ne dajući im plan kako da dotle dođu.

„Bila sam čvrsto uvjerena da Putin neće dozvoliti da se to desi bez preduzimanja mjera, pa sam mislila da je pogrešno stavljati ovo na dnevni red u to vrijeme“, istakla je ona.

Kako navodi CNN, tokom premijerskog mandata Merkelove, Rusija je pobijedila u petodnevnom ratu protiv Gruzije 2008. godine i započela svoju prvu invaziju na Ukrajinu 2014. godine, aneksijom Krima i okupacijom teritorije na istoku zemlje.

Merkel je upozorila da su pregovori sa Putinom težak zadatak i podsjetila da se suočila sa ruskim liderom povodom invazije na Krim 2014. godine, operacije koju je Kremlj prvobitno želio da zamagli, tvrdeći da vojnici koji se bore u Ukrajini nisu dio moskovske vojske.

Ona je napomenula da joj je Putin kasnije priznao da je „lagao“ o tome.

„Došlo je do prekretnice u našem odnosu. Sasvim je jasno da sam morala da budem izuzetno oprezna u pristupu prema njemu. Dakle, ne možete da vjerujete samo u dogovor sa njim – to je apsolutno tačno. Pregovori o okončanju rata u Ukrajini moraju Kijevu da obezbijede bezbjednosne garancije“, istakla je Merkel.

Upitana da li je napravila greške u procjeni tokom svog premijerskog mandata, s obzirom na tvrdnje njenih kritičara da je ekstremno oslanjanje Njemačke na jeftini ruski gas pomoglo jačanju ekonomije Moskve i njenog uticaja u Evropi, Merkel je rekla:

„Uvijek moramo da posmatramo stvari u odnosu na tadašnje okolnosti. Mislim da nema mnogo smisla govoriti o tome iz današnje perspektive“.