Na pomolu sukob oko teritorije: Venecuela i Brazil opkoljavaju Gvajanu

01.12.2023. | 11:15

Venecuela i Brazil uputili su značajna pojačanja i oklopna vozila na granicu sa Gvajanom, postavljajući scenario za mogući sukob oko sporne teritorije bogate naftom i mineralima, javljaju mediji u Braziliji i Karakasu.

Brazilske oružane snage, koje su proglasile visoki stepen borbene gotovosti, krenule su ka granici sa Gvajanom, nedugo pošto je venecuelanski predsjednik Nikolas Maduro uputio svoje oklopne jedinice ka toj državi, tvrdeći da više od polovine teritorije te države, u stvari, pripada Venecueli.

Uzbuna u Brazilu uslijedila je pošto su objavljeni snimci kretanja venecuelanskih snaga ka istočnoj granici, što je protumačeno kao jasna namjera Karakasa da upadne u provinciju Esekuibo – nekadašnju britansku koloniju oko koje se već čitav vijek vode ozbiljni sporovi.

Novi talas tenzija izbio je pošto je venecuelanski parlament zakazao neobavezujući referendum o statusu te teritorije, koji bi, teoretski omogućio aneksiju Esekuiba i davanje državljanstva tamošnjem stanovništvu.

Najavu referenduma pratilo je ozbiljno kretanje oklopnih vozila ka istočnoj granici Venecuele, što je izazvalo zabrinutost u Brazilu, koji je na ovaj potez Karakasa odgovorio preraspoređivanjem svojih snaga i pozivima na pregovore.

“Brazilska vlada neprestano prati razvoj situacije i vjeruje da će obje države shvatiti da samo konstruktivnim bilateralnim dijalogom, ili međunarodnom arbitražom, mogu riješiti vijekovne razlike oko ovog regiona”, saopštilo je brazilsko ministarstvo spoljnih poslova.

“Zemlja puna voda”, kako u prevodu glasi ime ove pokrajine, bilo je u prošlosti u dva navrata predmet arbitraža – prvi put krajem 19. vijeka kada je Venecuela, pozivajući se na Monroovu doktrinu, zatražila da se međunarodno tijelo izjasni o ovom pitanju. Sud u Parizu je teritoriju dodijelio tadašnjoj Britanskoj Gvajani, što je Karakas odbacio tvrdeći da je London uticao na odluku tribunala.

Esekuiba se pred Međunarodnim sudom pravde našla nedugo pošto je Gijana 1966. godine proglasila nezavisnost, ali je Karakas i tu odluku odbacio predlažući direktan dogovor sa Vladom Gijane.

“Tenzije su dignute na nivo koji je bez presedana u istoriji”, tvrdi ministar spoljnih poslova Gvajane Robert Perso, optužujući Madurovu vladu da je novi talas agresivnih mjera pokrenuo pošto su u priobalnom dijelu ove države otkrivene “ogromne zalihe sirove nafte”.

Netom otkrivene zalihe nafte procjenjuju se bogatijim od onih kojima raspolažu Kuvajt i Ujedinjeni Arapski Emirati, pa su vlasti u Džordžtaunu zatražile da “neka država” otvori vojnu bazu kako bi zaštitile nalazišta.

Nedugo zatim, posjetu Gvajani najavile su dvije delegacije Pentagona, čiji se dolazak očekuje početkom naredne sedmice. Koncesije za istraživanje novih nalazišta dodijeljene su američkom “Eksonu” i norveškom “Ekinoru”.

Maduro je poslije ovih poteza vlasti u Gvajani optužio Ameriku da pokušava da prisvoji prirodne resurse i militarizuje čitav region.

“Iskoristićemo sve opcije za odbranu zemlje. Sve opcije”, rekao je potpredsjednik Gvajane Barat Žagdeo.

Na sve opcije računa i Maduro, čiji je parlament za nedjelju zakazao referendum, kao i niz probnih glasanja na kojem će se o stavovima o statusu Esekuibe izjasniti i venecuelanski srednjoškolci.

Ova glasanja izazvala su pravu paniku u Džordžtaunu, čiji su zvaničnici optužili Venecuelu da izdavanjem ličnih dokumenata pokušava da prisvoji ovaj dio teritorije.