Nazire se kraj pandemije? Stručnjaci optimistični, ali i upozoravaju!

22.09.2021. | 22:50

Porast broja novih slučajeva kovida i hospitalizacije smatra se znakom da se pandemija bliži kraju i pomjera ka endemičnosti.

Kako sve više ljudi stiče imunitet prema korona virusu – bili vakcinom ili infekcijom – patogenu ostaje sve manje prilika da se širi i mutira u varijante koje su bolje u tome. Smanjivanje pandemije na endemski nivo na kojem virus cirkuliše globalno na nivoima koji se mogu upravljati vjerovatno su iza ugla, kažu infektolozi, iako delta soj i dalje hara nekim državama u kojima je imunogenost (sposobnost pobuđivanja imunog odgovora) niska.

– Delta ubrzava to približavanje endemičnosti – kaže dr Monika Gandi, infektolog Univerziteta Kalifornija.

Ona je za primjer uzela Kaliforniju, gdje je tokom ljeta zabilježen pad stope zaraze zbog porasta vakcinacija kao i prirodne izloženosti nevakcinisanih virusu.

– Delta soj ostavlja imunitet za sobom. Dakle, dobijete sav ovaj imunitet, onda ga spustite na nizak nivo cirkulacije i onda je to način za život – objasnila je Gandi.

U svijetu danas ima više od 230 miliona zaraženi, a skoro pet miliona smrti, od čega najviše u Sjedinjenim Američkim Državama – preko 43 miliona inficiranih i maltene 700.000 umrlih – gdje je kovid do sada usmrtio isto toliko ljudi koliko i španska groznica prije jednog vijeka.

Vakcine su se do sada pokazale kao efikasno sredstvo protiv hospitalizacije i težeg oboljenja, ali brojke i dalje rastu. Ipak epidemiolozi upozoravaju da se na te nedavne poraste broja zaraženih ne treba gledati kao na novi talas u pripremi, već ukazuju da su oni dio istog delta talasa zabilježenog ranije ljetos.

Šta nas čeka u sljedećih pola godine?

Trka između vakcinacije i novih sojeva neće se okončati dok kovid ne dotakne skoro sve, piše “Blumberg”. Za one koji se nadaju kraju pandemije u sljedećih tri do šest mjeseci naučnici imaju loše vijesti – pripremite se za više onog kroz šta smo već prošli.

Epidemije će zatvarati škole i otkazivati časove. Vakcinisani stanovnici staračkih domova suočiće se sa novim strahom od infekcije. Radnici će ponijeti težinu opasnosti povratka na radna mjesta dok se bolnice, još jednom, pune.

Skoro svi će biti ili zaraženi ili vakcinisani – a možda i oboje – prije nego što se pandemija okonča, složni su stručnjaci. Nesrećna manjina će se ponovo zaraziti kovidom. Trka između talasa zaraze koji vode do novih sojeva i borbe za vakcinisanje svijeta neće se završiti dok korona ne dođe svima nama.

– Vidim da se ti kontinuirani talasi pojavljuju širom svijeta. Onda će opasti, možda pomalo naglo. A onda bi, bar mislim, mogli veoma lako da vidimo novi nalet u jesen i zimu ove godine – rekao je “Blumbergu” Majkl Osterholm, direktor Centra za infektivne bolesti Univerziteta Minesota i savjetnik američkog predsjednika Džoa Bajdena.

Sa milijardama ljudi koji tek čekaju vakcinu i slabim šansama da se virus iskorijeni, možemo očekivati izbijanje epidemija u učionicama, javnom prevozu i na radnim mjestima u sljedećim mjesecima, kako ekonomija gura otvaranje. Iako stopa imunizacije raste, uvijek će biti onih koji su osjetljivi na virus, poput novorođenčadi, ljudi koji se ne mogu ili ne žele vakcinisati i onih koji su vakcinisani ali se svejedno zaraze kako im nivo zaštite opada.

Sljedećih nekoliko mjeseci biće teško, ukazuje “Blumberg”. Jedna ključna opasnost je razvoj sojeva otpornih na vakcinu, ali to nije jedini rizik.

– Prelazićemo brda i doline, najmanje sljedećih nekoliko godina kako budemo dobijali još vakcina. To će pomoći, ali će izazov postati sljedeći: koliko će velika biti ta brda i doline u smislu njihove udaljenosti? Mi to ne znamo. Ali mogu vam reći, ovo je požar korona virusa koji se neće zaustaviti dok ne nađe sve što može da zapali – rekao je Osterholm.

Kako će se pandemija okončati?

Djeluje jasno da se pandemija neće završiti u sljedećih šest mjeseci. Stručnjaci se generalno slažu da će trenutna epidemija biti ukroćena jednom kad većina ljudi – možda 90-95 odsto svjetske populacije – stekne određeni imunitet zahvaljujući imunizaciji ili prethodnoj infekciji.

Ključni element treba da bude vakcinacija, ističu eksperti.

– Bez vakcinacije, pojedinac je kao glineni golub, jer će se virus širiti i pronaći skoro sve ove jeseni i zime – upozorava Lon Simonsen, epidemiolog i profesorka Univerziteta Roskild u Danskoj.

Prema “Blumbergovim” podacima, do sada je u svijetu vakcinisano preko 5,66 milijardi doza vakcina. Ali, uspjeh imunizacije u nekim regionima – poput Evropske unije, Sjeverne Amerike i Kine – skriva neuspjeh u drugima. Većina zemalja u Africi dala je jedva toliko vakcina da pokrije manje od pet odsto svojih stanovnika sa dvije doze. Indija je pokrila svega oko 26 odsto, ukazuje “Blumberg”.

Erika Čarters, profesorka sa Oksforda, kaže da će se pandemija okončati u različito vrijeme na različitim mjestima, baš kao i prethodne epidemije.

– Vlade sada treba da odluče sa koliko mnogo bolesti im odgovara da žive – kaže Čarters.

A pristupi se razlikuju. Dok neke zemlje ciljaju na nula zaraženih, malo je vjerovatno da će svijet u potpunosti iskorijeniti virus. Nacije poput Danske i Singapura, koje su uspjele da relativno kontrolišu broj zaraženih, već se kreću ka post-pandemijskom budućnosti sa manje epidemioloških mjera. Kina, Hong Kong i Novi Zeland nastavljaju da rade na lokalnom eliminisanju virusa. Kao posljedica toga, oni će vjerovatno biti među posljednjima koji će ostaviti ometanje uzrokovano pandemijom.

– Završni proces neće biti uniforman – kaže Čarters.

– Vjerovatno će biti haotičan, ostavljajući za sobom trajno nasljeđe za godine koje dolaze. Do tada, većina nas će morati da se pripremi na još mjeseci pandemijskog stiska – zaključila je, navodi “Blic“.