Okupili se lideri: U fokusu NATO samita pomoć Ukrajini i jačanje odbrane

10.07.2024. | 16:28

Ključna riječ na samitu NATO-a je, kao i prethodne tri godine – Ukrajina. Jačanje odbrane i globalna partnerstva glavne su teme samita.

U centru pažnje govora Džozefa Bajdena, američkog predsjednika, koji je otvorio samit NATO-a u Vašingtonu, bila je pomoć Ukrajini.

Bajden je, koristeći teleprompter, rekao svjetskim liderima da je “NATO moćniji nego ikad” na svoju 75. godišnjicu, ističući širenje Alijanse dok je on na funkciji, prenosi Nova.

“Danas je NATO moćniji nego ikada. Ovaj trenutak u istoriji zahtijeva našu zajedničku snagu”, rekao je on, naglašavajući riješenost NATO-a da pomogne Ukrajini.

Dodao je da Rusija neće pobijediti, ali da Ukrajina hoće.

U svom govoru od 13 minuta, Bajden se nije osvrtao na probleme u vezi s njegovom kampanjom.

Lideri NATO-a okupili su se na samitu u Vašingtonu, na kojem Alijansa obilježava 75. godišnjicu postojanja.

Sve veći su i izazovi, treća godina rata u Ukrajini, rat u Gazi, pitanje kako će se odrediti prema Kini i da li su sve članice jednako posvećene Alijansi.

Bajden i lideri Njemačke, Italije, Holandije i Rumunije sa Volodimirom Zelenskim, predsjednikom Ukrajine, potpisom su potvrdili isporuku pet dodatnih sistema “Patriot” Ukrajini.

Entoni Blinken, američki državni sekretar, pažljivo se izrazio o članstvu u NATO-u.

Samit bi trebalo da ojača njen put ka Alijansi, a riječ “nepovratno” zahtijevaju neki od lidera članica.

“Ukrajina će prije ili kasnije, vjerovatno kasnije, biti u NATO-u ili će dobiti dovoljne bezbjednosne garancije kako bi bila u stanju da odvrati Rusiju. Sa 32 članice teško je postići dogovor, Mađarska radi pogrešnu stvar, ali kada se kritikuje NATO, trebalo bi imati na umu da je teško navesti tridesetak mačaka da trče u istom smjeru”, kazao je Donald Džensen, viši savjetnik u Institutu za mir.

Kir Starmer, novi britanski premijer, potvrdio je namjeru o izdvajanju 2,5 odsto BDP-a za odbranu, kada to budžet dozvoli, ali moguće da je riječ i o novoj donjoj granice koja se od članica očekuje.

Lideri NATO-a, poput Francuske poslije parlamentarnih izbora i Njemačke poslije izbora za Evropski parlament, suočavaju se sa političkom nestabilnošću.

Neizvjesnost je ključna riječ pred američke predsjedničke izbore i u slučaju izbora Donalda Trampa, ali i Bajdena.

“Tramp je slao različite poruke, on je dao odobrenje Kongresu da usvoji paket pomoći za Ukrajinu. Govorio je da rat u Ukrajini može da okonča za 24 sata. Mislim da niko zaista ne zna šta bi Tramp radio. Ono što je poznato jeste da Amerikanci podržavaju Ukrajinu i NATO i ko god da je predsjednik ponašaće se u skladu s tim”, rekao je Vilijam Tejlor, potpredsjednik Instituta za mir.

Jedna od najznačajnijih odluka koje bi mogle da budu usaglašene jeste uspostavljanje nove NATO komande za koordinaciju obuke i donacija opreme za oružane snage Ukrajine, prenosi Euronews.

Vijest da će biti uspostavljen takav centar objavio je prošlog mjeseca Jens Stoltenberg, generalni sekretar Alijanse, poslije sastanka ministara odbrane u Briselu.

Zna se da će sjedište komande biti u glavnom gradu njemačke savezne države Hesen Visbadenu, gdje se već nalaze američke oružane snage. Do sada su za podršku Ukrajini uglavnom bile zadužene Sjedinjene Države, i u tu svrhu su uspostavile jedinicu od oko 300 vojnika u štabu u Visbadenu.

Međutim, ova odluka NATO-a nije naišla na odobrenje svih članica, a prošlog mjeseca je objavljeno da u novom projektu neće učestvovati Mađarska. Vlada te zemlje, sa premijerom Viktorom Orbanom na čelu, strahuje da bi taj projekat mogao da dovede do direktne konfrontacije između NATO-a i Rusije.

Zbog toga su i mnoge druge države prije dvije godine bile veoma neodlučne i stavljale su veto na svaku izraženiju podršku NATO-a Ukrajini, ali u međuvremenu su se stavovi promijenili i većina država vjeruje da je to proračunat rizik.

Nove mjere zapravo podrazumijevaju stacioniranje novog visokog civilnog zvaničnika u Kijevu i uspostavljanje nove vojne komande u Visbadenu, na zapadu Njemačke. Komanda bi imala za cilj koordinaciju vojne pomoći i obuke ukrajinskih vojnika.