Optužnica protiv Trampa kao osnov za Bajdenov opoziv

08.08.2023. | 22:47

Slučaj koji protiv bivšeg predsjednika i sadašnjeg predsjedničkog kandidata Donalda Trampa konstruiše specijalni savjetnik američkog ministarstva pravde Džek Smit – zasnovan na tvrdnji da je Tramp namjerno obmanjivao svoje pristalice i tako ih podstakao na upad u Kapitol, odnosno pokušao da poništi rezultate izbora 2022 – mogao bi da se pokaže kao ozbiljan problem za aktuelnog lidera SAD Džozefa Bajdena – posebno kao osnova za istragu o pokretanju njegovog opoziva, o čemu je već govorio predsjedavajući Predstavničkom domu Kevin Makarti.

Prema riječima advokata i profesora Univerziteta Džordž Vašington Džonatana Tarlija, objavljenim na portalu “Mesindžer”, najnovija optužnica protiv Trampa, zasnovana na malo novih dokaza i još manje na postojećim zakonima, u koliziji je s Prvim amandmanom koji garantuje slobodu govora.

Smit, tvrdi Tarli, nastoji da kriminalizuje ono što predstavlja dezinformaciju, i što se ne kosi samo s Prvim amandmanom već i s prethodnim sudskim slučajevima – u odluci Vrhovnog suda u slučaju Sjedinjene Države protiv Alvareza (lagao o vojnom iskustvu) u kojoj je navedeno da je neustavno kriminalizovati iznošenje neistine čak i ukoliko je političar znao da laže.

“Ministarstvo pravde priznaje da Ustav štiti lažne izjave iznete u političkim kampanjama. Ipak, tvrdi se da Tramp može biti osuđen za iznošenje neistine jer zaista nije vjerovao u ono što je rekao”, dodaje profesor.

Ova kriminalizacija je zasnovana na tome što su mnogi ljudi rekli Trampu da izbori nisu pokradeni i da on nije mogao da zaustavi njihovo ozakonjenje. Tramp jeste pogrešio što je ovlastio potpredsednika Majka Pensa da poništi rezultate izbora, ali on je poslušao savjet advokata koji su mu rekli da postoji osnova za osporavanje izbora, što nije zločin već zaštićeni politički govor, precizirao je Tarli.

Međutim, u ovome se krije nešto što bi moglo da naškodi upravo Bajdenu, i bude osnov republikanskom zahtjevu za opoziv predsjednika.

Potvrđene Bajdenove veze s ukrajinskim poslovima njegovog sina Hantera

Slično ovome, Bajden je optuživan da je znao da ne poštuje ustavna ograničenja, jer je njegova administracija forsirala neustavne mjere u vezi s planom praštanja studentskih zakona. Bajden je npr. priznao da su mu savetnici rekli da bi obnavljanje nacionalne zabrane iseljavanja iz kuća zbog korone bilo neustavno, ali je umjesto toga poslušao profesora prava s Harvarda koji ga je uvjerio da za to ima ovlašćenja. Njegov nalog o zabrani iseljenja Vrhovni sud je proglasio neustavnim.

“Ali daleko su ozbiljnije optužbe s kojima se Bajden suočava zbog njegovog odgovora na korupcionaški skandal u koji je uključen njegov sin Hanter. Sada je jasno da je on godinama lagao javnost o ključnim detaljima skandala. Poricanje bilo kakvog saznanja o poslovima njegovog sina u inostranstvu ili umiješanosti u iste seže do predsjedničke debate 2020”, istakao je Tarli.

Nedavno svjedočenje Devona Arčera, nekadašnjeg poslovnog partnera Hantera Bajdena, potkrijepilo je neka naslućivanja o poslovima mlađeg Bajdena u bordu direktora ukrajinske energetske kompanije “Burisma”, odnosno o uključenosti njegovog oca u te poslove u smislu dostupnosti najviših vašingtonskih kontakata kojim je raspolagao tadašnji potpredsjednik SAD, inače u administraciji Baraka Obame zadužen za pitanja Ukrajine, radi pomoći kompaniji koja je bila pod istragom zbog korupcije.

“Džozef Bajden je bio upoznat s Hanterovim poslovima, susretao se s Hanterovim poslovnim partnerima”, rekao je Arčer, navode mediji.

Arčer je potvrdio i da je Bajden prisustvovao večeri 2015. s Hanterovim poslovnim saradnicima a što je bilo u suprotnosti s predsednikovim konstantnim poricanjem o umiješanosti. Portparol Bajdenove kampanje 2020. u to vreme je insistirao da je priča lažna, “Politiko” je prenosio da su i drugi zvaničnici uveravali javnost da je sve netačno, a neki su čak sugerisali da se radio o “ruskoj dezinformaciji”.

Bajden je sigurno znao da je lagao, čak i kada su njegovi pomoćnici dezinformisali javnost i kada su se vodile kongresne i savezne istrage. Sada, prema Smitovim riječima, takve svjesne laži mogu biti krivične stvari, barem u slučaju Donalda Trampa.

“Zbog toga bi implikacija ili udružena krivica, koju je koristio tužilac Smit protiv Trampa, mogla biti opasan pravni standard za Džoa Bajdena”, zaključio je profesor Tarli.