Orbanov kec u rukavu koji će mu omogućiti da postaje još moćniji

05.06.2022. | 21:51

Mađarski premijer Viktor Orban poznat je kao čovjek koji uvijek “tjera po svom” i koji se ne obazire na zahtjeve koji dolaze iz EU. Kada je pobijedio na izborima 3. aprila i osvojivši četvrti mandat, djelovao je samouvjerenije nego ikada ranije.

Ovom pobjedom otvorio je put da sprovede u djelo ideju koja se “krčka” već duže vrijeme, a to je stvaranje mađarske “superbanke”, koja će mu pomoći da učvrsti svoju vlast.

„Sigurno smo u dobroj formi. Naša pobjeda se vidi sa Mjeseca“, rekao je Orban nakon izborne pobjede.

Grupa bankara koje imaju bliske veze sa premijerovim elitnim krugom ljudi vjerovatno je osjetila olakšanje. Orban, lider vlade u Evropi sa najdužim stažom, godinama je podržavao njihove napore da se tri najveće banke u zemlji spoje u jednu instituciju, nadajući se da će to služiti njihovim političkim ciljevima koliko i klijentima. Njegova pobjeda znači da će projekat Mađarskog Bankholdinga definitivno napredovati.

Iste noći napravljeni su prvi koraci. Izborna noć je izabrana kao trenutak kada će se spojiti neki od sistema prve dvije članice, Budimpeštanske banke i MKB banke. Predviđa se da će se treći partner Takarekbanke pridružiti 2023. godine.

Fuzija je protekla glatko, a sistemi su u funkciji. Orban je za sada siguran na funkciji još bar četiri godine, što je možda i dovoljno vremena da “superbanka” sazri. Mađarski Bankholding je zaživio sa namjerom da Orbanovom političkom sistemu da čvrstu finansijsku kičmu, piše Fajnenšel tajms.

Kada je preuzeo vlast 2010. godine, njegova partija Fides objavila je da će upravljati u okviru “Nacionalnog sistema saradnje” prema kojem će se svi članovi društva udružiti rati postizanja zajedničkih ciljeva. U praksi je ovaj sistem saradnja postao mreža državnih institucija i preduzeća koje obično vode Orbanovi saradnici i prijatelji.

Lideri EU su optužili Orbana da kanališe subvencije EU i ugovore o javnim nabavkama ovoj mreži kako bi gajio lojalnost i učvrstio režim. Njegova vlada to poriče, ali se sada suočava da nedostatkom finansiranja jer EU zadržava 7,2 milijarde evra sredstava za oporavak nakon pandemije zbog zabrinutosti zbog korupcije u toj zemlji, kao i vladavine prava.

Velika privatna banka kao što je Mađarski Bankholding mogla bi da pomogne u stimulisanju mađarske privrede. Vlada kaže da je namjera spajanja stvaranje “strateški važne” banke koja će pomoći da bankarski sektor Mađarske bude sigurniji i efikasniji. Ali banka koja blisko sarađuje sa vladom i koja čak prima instrukcije od nje, takođe bi ubrzala razvoj hibridne ekonomije.

“Pored direktnog profita i finansiranja svojih kompanija, ono šta Orban i vlada najviše priželjkuju je uticaj”, kaže izvršni direktor banke koji je pričao pod uslovom anonimnosti.

“Oni žele veliku banku što je odličan posao, ali glavni razlog je moć”, kaže drugi izvršni direktor finansijskog sektora.

“To vam može pomoći da finansirate izgradnju Nacionalnog sistema saradnje”, rekao je on.

U svoja tri uzastopna mandata od 2010. godine, Orban je stvorio gotovo nepobjedivu političku mašinu, koja je obezbjeđivala uspjeh na izborima. Sada može da nastavi i obezbijedi ekonomsku i ideološku nadmoć.

Bankholding će pomoći Orbanu da stvori otpornu lokalnu ekonomsku i društvenu elitu, kažu ljudi upoznati sa njegovim razmišljanjem. To bi takođe moglo da ispuni njegov nacionalistički plan slabljenja i potiskivanja stranih rivala, prenosi Nova.rs.

Mađarska vlada je odbacila ideju da će “superbanka” služiti Orbanovoj agendi. Družavno vlasništvo biće nad samo 30,35 odsto banke, to kako oni ističu, znači da “nema i ne može biti političkog uticaja u njenom svakodnevnom radu”.

Ova banka “podliježe istom prilično strogom zakonskom okviru i operativnim standarima kao i svaka banka”. A u tome leži rizik. Jedna od glavni ranjivosti banke, jeste to što su njene knjige već pune kredita za ljude koji pripadaju Orbanovom režimu. Ako Orban ne uspije, mnoge od tih kompanija će izgubiti debele ugovore sa državom i mogle bi da ne otplate svoja dugovanja, što bi zauzvrat pogodilo banku.

Ipak, ne smatraju svi da je ovo loša ideja. Izvori bliski situaciji, rekli su da je bi ovakva finasijska institucija bila blagodet za ekonomiju zemlje, ali samo ako je oslobođena političkog uticaja i ako je dovoljno jaka da preraste svoju izloženost Orbanovom sistemu.

Izgradnja superbanke

Orban je dugo bio ubijeđen da ekonomski uticaj mora da podrži političku moć da bi njegov režim bio trajniji, što je lekcija koju je naučio kada se njegov prvi premijerski mandat završio porazom 2002. godine. Kada je ponovo preuzeo vlast 2010. godine, okrenuo se da preuzme kontrolu nad ekonomijom zemlje od samog početka.

U svom manifestu iz 2010. godine, Orban je banke pretvorio u žrtveno jagnje, obećavajući da će se boriti protiv zajmodavaca koji su uglavnom u stranom vlasništvu, a za koje je rekao da su Mađarima previše naplaćivali. Orban je ispravio zjapeću fiskalnu rupu dodatnim porezima na velika preduzeća, uglavnom u stranom vlasništvu, uključujući i banke. Izbjegnuta je nelikvidnost, pa je počeo da remontuje cio sketor, prenosi Fajnenšel tajms.

Premijer nije gubio vrijeme. 2012. godine, država je kupila od njemačke DZ banke veliki udio u Takarekbanci, mreži štedišno-kredinih zadruga. Država je 2014. godine kupila MKB od njemačkog BajernLB-a. Sljedeće godine je vlada kupila Budimpeštansku banku. Vlada je 2016. godine reprivatizovala MKB banku i u roku od 12 mjeseci jedan od Orbanovih najbližih prijatelja je pokupio veći dio toga.

Mađarski Bankholiding je počeo sa radom kao holding kompanija 2020. godine, prije planiranog spajanja. Tri zajmodavca koji su udružili snage su imali različite profile. MKB banka je bila jaka u korporativnim kreditima i privatnom bankarstvu. Budimpeštanska banka je bila moderna univerzalna banka sa fizičkim, korporativnim i investicionim uslugama. U međuvremenu, Takarekbanka je bila sastavni dio modernog jezgra i zaostalih seoskih štedišnih zadruga iz komunističko doba.

Finansiranje imperije

Spajenje još nije završeno, ali knjige Bankholdinga su pune zajmova Orbanovim saveznicima, prijateljima i članovima porodice, kažu izvori koji su direktno upoznati sa poslovanjem ove ustanove.

Portparol Narodne banke Mađarske, centralne banke zemlje, koja djeluje kao tržišni regulator, kaže da Bankholiding ne predstavlja nikakve “materijalne dodatne ranjivosti ili rizike”, osim profila rizika koje imaju finansijske ustanove.

Ipak, tu je politički uticaj koji vlada ima nad Bankholdingom. U martu, kada je spajanje bilo na pomolu, ispostavilo se da je MKB banka pozajmila 10 miliona evra franuskoj političarki i predsjedničkoj kandidatkinji Marin Le Pen.

Orban je podržao njenu politiku i često se sastajao sa njom prethodnih godina. Prema riječima dvojice ljudi koji su upoznati sa detaljima ove pozajmice, Orbanova direktna naredba je bila neophodna za produženje kredita Le Penovoj. To je bila neka vrsta testa lojalnosti za Bankholding. Novac je odobren, Orbanova volja je preovladala, a banka je prošla test.

Pojavili su se dokazi koji sugerišu da bi centalna banka mogla da ima sukob interesa kada je superbanka u pitanju. Dvije kopanije, sada kontrolišu oko 23 odsto Bankholdinga, prema dokumentima kompanije. Obje kompanije su u vlasništvu zajeničkih fondova kojima upravlja Ištvan Szaraz, poslovni partner i blizak prijatelj Adama Matolcsija, sina guvernera centralne banke.

Portparol Narodne banke Mađarske u saopštenju navodi ga banka oštro negira da guverner centralne banke ili bilo koji član njegove porodice ima bilo kakav vlasnički odnos sa Mađarskim Bankholdingom.

Sistemski rizik

Izloženost Banholdinga Orbanovom uticaju držala je cio bankarski sektor na ivici prije izbora. Bankholding je bio legalna reanost, a njegov kombinovani tržišni udio i bilans od 21,4 milijarde evra, lako drugi po veličini u zemlji, učinili su je prevelikom da bi propala. Da je opozicija pobijedila, možda bi Orbanovim saveznicima oduzeli unosne ugovore, ostavljajući ih nesposobnim da vraćaju zajmove.

Ali sada kada se Orban ponovo pozicionirao kao premijer, spajanje se nastavlja ubrzano. Niko iz bankarskog svijeta još nije voljan da javno podijeli stavove o Bankholdingu iz straha da ne naljute premijera, ali mnogoi privatno kažu da osjećaju ljutnju zbog sistemskih rizika projekta. Međutim, ima i onih koji imaju osjećaj propuštene prilike šta je ova superbanka mogla da učini za Mađarsku.

“Integrisanje štednih zadruga je mudro, a spajanje maloprodajnih, korporativnih i malih preduzeća je pametno. Ali oni teško mogu da se nose sa tim jer su zauzeti finansiranjem imperije”, navodi jedan anonimni sagovornik koji je godinama u bankarstvu.