Njegova kampanja nije bila predvidiva. Odvijala se usred pandemije i nezapamćenih društvenih nemira u SAD u novije vrijeme. Protivkandidat mu je bio nekonvencionalni predsjednik, ali Bajdenov tim je uprkos svemu uspio doći do pobjede.
BBC je stoga naveo pet razloga zbog kojih je Bajdenu i njegovu timu to pošlo za rukom.
1. Korona virus
BBC kao prvi razlog Bajdenove pobjede navodi korona virus. Pandemija u kojoj je više od 230.000 Amerikanaca izgubilo živote promijenila je politiku i svakodnevicu SAD kao i svih dugih zemalja na svijetu. U posljednjim danima kampanje, čak je i Tramp govorio o koroni.
“S medijima za lažne vijesti sve je o koroni, koroni, koroni”, rekao je Tramp na jednom skupu u Viskonsinu. Medijski fokus na korona virus je bio refleksija fokusa javnosti na pandemiju, s kojom se Tramp nije baš najbolje nosio. Anketa provedena prošlog mjeseca od strane Pju Riserča, otkrila je kako je Bajden imao 17 posto veću podršku od Trampa kada se radilo o borbi s korona virusom.
Korona virus je izbio iz Trampovu poruku ekonomskog rasta i prosperiteta, a nije mu pomoglo ni preispitivanje naučnog pristupa. Osim toga, anketa Galupa je otkrila kako je Trampu rejting zbog korona virusa pao za 38 odsto tokom ljeta.
2. Manje gafona nego inače
Bajden je tokom svoje karijere izgradio ugled političara koji se pričom uvali u nevolje. Imao je puno gafova koji su mu bili problematični 1987. godine kao i 2007. godine.
U trećem pokušaju da dođe do Bijele kuće, imao je nekoliko gafova, ali mnogo manjih, pa nisu postali problem. No, važno je napomenuti i da se kandidovao protiv čovjeka koji je imao puno više gafova. Osim toga, u fokusu su bile i vijesti o protestima, korona virusu i Džordžu Flojdu, pa prostora za Bajdenove gafove i nije bilo.
3. Ljudi su željeli bilo koga osim Trampa
U nedjelji uoči izbora, Bajdenova kampanja je pustila posljednje izborne video snimke na TV. Poruka je bila slična onome što su ponudili kada se tek kandidovao. išli su sa sloganom kako su ovi izbori “borba za dušu Amerike” kao i prilika da se nacija ujedini nakon četiri godine haosa. Bajdenova kampanja je računala na to da Tramp stvara previše podijela.
Bajdenova konačna poruka je bila jednostavna, a ta je da on nije poput Trampa.
4. Držao se centra
Tokom kampanje za kandidata demokrata, Bajdenovi suparnici su bili s ljevice. Sanders i Voren su imali organizovane kampanje koje su privlačile ljude kao da dolaze na koncert, ne na politički skup, prenosi Index. Uprkos pritisku, Bajden se zadržao strategije centra i odbio da podrži univerzalno zdravstvo za sve, besplatne studije i porez na bogatstvo. To mu je omogućilo da zagrabi i u dio republikanskog biračkog tijela.
Ali, da to nadomjesti, kao zamjenicu je uzeo Kamalu Haris koja je bliža ljevici od njega. Jedino mjesto gdje je blizak ljevici su klimatska pitanja i očuvane okoline, čime se pokušao približiti mlađim biračima.
5. Više novca
Na početku godine, Bajdenova kampanja nije imala novca. Ušao je trku u kojoj je favorit bio Tramp, a on je imao cijele četiri godine u kojima je sprovodio kampanju za svoj reizbor.
Ali, od aprila nadalje Bajdenova kampanja je prikupila puno novca i na kraju je imala više sredstava od Trampa. Na početku oktobra imali su 144 miliona dolara više od Trampove kampanje pa su si mogli priuštiti hrpu TV kampanja u gotovo svim ključnim državama.
Poređenja radi, Hilari Klinton je 2016. imala više novca od Trampa, ali se to nije pokazalo dovoljnim. No, u vrijeme korona virusa su Amerikanci provodili mnogo više vremena kod kuća, pa su televizijske kampanje i kampanje preko društvenih mreža značile više.
Povratak sporazumima
Sjedinjene Američke Države bi pod predsjedavanjem Džozefa Bajdena mogle ponovo da uđu u Pariski klimatski sporazum, pridruže se Svjetskoj trgovinskog organizaciji i angažuju se u globalnom odgovoru na pandemiju korona virusa, ocjenjuje BBC.
Bajdenov izborni štab to opisuje kao plan obnove američkog liderstva i obećanje da će “poništiti remetilačke, unilateralističke instinkte predsjednika Donalda Trampa”. Bajden, navodi BBC, ozbiljno shvata modrice nanete saveznicima i popravljanje štete bilo bi na vrhu njegove liste prioriteta, čak iako neki ključni politički zahtjevi kao što su pritisak na članice NATO da izdvajaju dva odsto BDP na odbranu, ostaju isti. Ali došlo bi i do oštrog političkog zaokreta kao što su snažan fokus na rješavanje klimatskih promjena i povećanje prijema izbjeglica.
Takođe, piše BBC, može se očekivati i promjena na Bliskom istoku, prije svega kada je riječ o Iranu i Saudijskoj Arabiji. Bajden bi ponovo ušao u nuklearni sporazum sa Iranom ako Teheran nastavi da ispunjava svoje obaveze. A rekao je i da će okončati američku podršku ratu koji vodi Saudijska Arabija u Jemenu.
Novi američki predsjednik ima dugogodišnje spoljnopolitičko iskustvo, dugo godina je bio član i predsjednik senatskog Odbora za spoljnu politiku, a i kao potpredsjednik Baraka Obame išao je u spoljnopolitičke misije, prenosi Tanjug.
Takođe, za razliku od Donalda Trampa, skloniji je poštovanju međunarodnih dogovora i želi popravljanje odnosa s tradicionalnim saveznicima, prije svega sa EU i NATO, piše Blic.
