Pogoršano pandemijom korona virusa: Većina ljudi u svijetu osjeća strah od budućnosti

08.02.2022. | 15:21

Uprkos nikada većem globalnom bogatstvu, većina ljudi osjeća strah od budućnosti, što je vjerovatno pogoršano pandemijom virusa korona, izjavio je administrator Razvojnog programa UN Akim Stejner.

Stejner je, povodom objavljivanja najnovijeg izvještaja UNDP-a o bezbjednosti ljudi, naveo da se traganjem za nezaustavljivim ekonomskim rastom nastavlja uništavanje prirode, dok se nejednakosti u zemlji i između zemalja istovremeno produbljuju.

“Vrijeme je da prepoznamo znakove društava koja su pod ogromnim stresom i redefinišemo šta napredak zapravo znači. Potreban nam je model razvoja koji je prilagođen namjeni, izgrađen prema principima zaštite i obnove naše planete s novim održivim mogućnostima za sve”, poručio je Stejner.

Prema podacima istraživanja, od sedam ljudi u svijetu, svaki šesti čovjek osjeća nesigurnost, a uprkos višegodišnjem rastu stepena razvoja sve je veći osjećaj nesigurnosti među ljudima, što je i poziv na solidarnost i preusmjeravanje razvojnih napora, saopšteno je iz UNDP-a.

Najnoviji podaci i analiza iz izvještaja ukazuju na nizak stepen osjećaja bezbjednosti ljudi u gotovo svakoj zemlji, uključujući i one najbogatije, uprkos godinama uzlazne putanje razvoja.

Ispitanici koji uživaju koristi najvećeg stepena dobrog zdravstvenog stanja, bogatstva i obrazovnih rezultata navode još veću anksioznost nego prije 10 godina.

Kako bi se uhvatili u koštac s ovim raskorakom između razvoja i percipirane bezbjednosti, u izvještaju se poziva na veću prekograničnu solidarnost i novi pristup razvoju, koji omogućava ljudima život bez oskudice, straha, anksioznosti i poniženja.

U izvještaju je navedeno da je izvjesno da će klimatske promjene postati vodeći uzrok smrtnosti širom svijeta, te da bi, čak i uz umjereno ublažavanje emisija, oko 40 miliona ljudi moglo umrijeti zbog promjena temperature prije kraja ovog vijeka.

Izvještaj UNDP-a istražuje niz prijetnji koje su postale sve izraženije posljednjih godina, uključujući prijetnje od digitalnih tehnologija, nejednakosti, sukoba i sposobnosti zdravstvenih sistema da se suoče sa novim izazovima poput pandemije virusa korona.

Autori izvještaja tvrde da će rješavanje ovih prijetnji zahtijevati od kreatora politika da uzmu u obzir zaštitu, osnaživanje i međusobnu solidarnost, tako da bezbjednost ljudi, uvažavanje planete i ljudski razvoj ne djeluju suprotstavljeno, već zajednički.

U izvještaju je navedeno da razvijenije zemlje imaju tendenciju veće kapitalizacije koristi pritisaka na planetu, te manje trpe njihove posljedice i naglašava da klimatske promjene dalje produbljuju nejednakosti.

Oko 1,2 milijarde ljudi živi u područjima pogođenim sukobima, a gotovo polovina njih /560 miliona/ u zemljama koje se obično ne smatraju krhkim, što ukazuje na potrebu preispitivanja tradicionalne ideje o tome koje su zemlje najranjivije u kontekstu sukoba.

U 2021. godini, uprkos najvišem globalnom bruto domaćem proizvodu u istoriji i uprkos tome što su vakcine protiv virusa korona postale sve dostupnije u nekim zemljama, globalni životni vijek se smanjio drugu godinu zaredom za oko godinu.

Koncept bezbjednosti ljudi, prvi put predstavljen u UNDP-ovom istaknutom Izvještaju o humanom razvoju iz 1994. godine, signalizirao je radikalno odstupanje od ideje da sigurnost ljudi treba procjenjivati samo kroz prizmu teritorijalne bezbjednosti, naglašavajući važnost osnovnih potreba ljudi, njihovog dostojanstva i njihove sigurnosti da žive bezbjedno.