Politička kriza “potresa” Švedsku: Mogući vanredni izbori nakon 63 godine – ovo je razlog

20.06.2021. | 16:42

Poslanici švedskog parlamenta će glasati o povjerenju vladi Stefana Levena, pošto mu je Ljevica uskratila podršku za zakon o novom sistemu određivanja kirije za stanovanje.

Ukoliko Levenova vlada padne, Šveđani bi mogli da izađu na prve vanredne izbore od 1958. godine. Kriza vlade u Švedskoj je nastupila nakon što je Ljevica uskratila podršku Stefanu Levenu za novi zakon o određivanju kirija za stanovanje.

Švedski premijer je ponudio strankama u parlamentu da se dogovore o novom modelu određivanja kirije za stanove i da tako riješe najveću političku krizu u novijoj istoriji Švedske.

“Dajemo priliku za pronalaženje rješenja. Očekujemo da se druge političke partije pripreme da budu odgovorne i da ne uvuku Švedsku u političku krizu”, rekao je na današnjoj konferenciji premijer Stefan Leven, predsjednik socijaldemokrata.

Međutim, prijedlog je ubrzo odbila Ljevica, stranka koja je davala podršku Levenovoj manjinskoj vladi.

“Jednoj strani se u ovim pregovorima drži pištolj na čelu. Idemo ka glasanju o nepoverenju. Zabrinjava me to što su toliko odlučni da podignu ljudima kirije”, rekla je predsjednica Ljevice Nuši Dagostar za Švedski radio.

U Švedskoj je na snazi strog sistem koji koristi kolektivne ugovore za određivanje cijene kirija. Desničarske i partije centra dugo pokušavaju da uvedu manje stroga pravila kojima bi se prepustilo tržištu da odredi cijene za novoizgrađene stanove, što bi uticalo na oko jedan odsto kirija za stanove u Švedskoj.

Manjinsku vladu Stefana Levena čine njegova Socijaldemokratska partija i Zelena partija, dok su prilikom izglasavanja vlade, Levica, stranka centra i liberali ostali uzdržani, što je bilo dovoljno da Levenova vlada bude izabrana. Za nepovjerenje su se izjasnile stranke opozicije – švedske demokrate, moderati, demohrišćani.

Ukoliko Ljevica na sutrašnjem glasanju bude za nepovjerenje, Levenova vlada će pasti i građani Švedske bi, ukoliko ne bude formirana nova većina, mogli da izađu na vanredne parlamentarne izbore, prve od 1958. godine, a tek pete od uvođenja parlamentarnih izbora 1866. godine.

Redovni izbori bi trebalo da se održe u septembru sljedeće godine.