Politička kriza u Francuskoj: Ko će na čelo vlade nakon pada

05.12.2024. | 09:03

Nakon što su poslanici u francuskom parlamentu izglasali nepovjerenje vladi na čijem čelu je bio premijer Mišela Barnijea, tamošnji mediji pišu ko bi mogao da ga naslijedi na toj poziciji.

Kao moguće kandidate za novog premijera “Figaro” navodi vjernog saradnika predsjednika Francuske Еmanuela Makrona Sebastijana Lekornija, ministra oružanih snaga, zatim centristički orijentisanog visokog komesara za planiranje i predsjednika Demokratskog pokreta (MoDem) Fransoa Berua, bivšeg premijera Bernara Kazneva i ministra unutrašnjih poslova Bruna Retajoa.

Nakon jučerašnjeg glasanja o nepovjerenju u parlamentu, Barnijeova vlada je postala prva kojoj je nepovjerenje izglasano od 1962. godine, kada je na čelu vlade bio Žorž Pompidu.

Barnije će danas podnijeti ostavku predsjedniku Еmanuelu Makronu, koji će se većeras obratiti naciji.

Kako prenosi “Figaro”, poslije “istorijskog izglasavanja nepovjerenja”, Barnije će Makronu podnijeti ostavku danas u 10.00 sati, dok je za 20.00 sati planirano televizijsko obraćanje šefa države naciji, prema saopštenju Jelisejske palate.

Iz Makronovog okruženja nisu precizirali kada će on imenovati novog premijera, ali više izvora bliskih predsjedniku navode da on to namjerava da uradi brzo, možda čak i večeras, piše danas pariski dnevnik.

Za nepovjerenje vladi premijera Barnijea glasao je 331 poslanik, dok je neophodna većina bila 289 glasova.

Poslaničke grupe ljevice i krajnje desničarske stranke u francuskom parlamentu podnijele su u ponedjeljak prijedlog za izglasavanje nepovjerenja vladi, nakon što je premijer Barnije odlučio da iskoristi član 49.3 francuskog Ustava kako bi izdejstvovao usvajanje budžetskih mjera bez glasanja.

Barnije će biti primoran da podnese ostavku poslije samo dva i po mjeseca na čelu vlade.

Zahtjev za glasanje o povjerenju Vladi podnio je Novi narodni front (NFP), ljevičarska koalicija koja uključuje socijaliste, Zelene, krajnju ljevicu i Komunističku partiju.

Liderka francuske krajnje desnice, Marin Le Pen, izjavila je da raste pritisak na Makrona, ali da ona ne poziva na njegovu ostavku, naglašavajući da je samo Makron taj koji o tome može da odlučuje.

Predsjednik Makron juče je odbacio ideju o svojoj eventualnoj ostavci, uz ocjenu da apeli na njegovu ostavku predstavljaju “politiku fikcije”.