Posljedice su neminovne: Kijev čeka dozvolu Zapada za korišćenje raketa

12.09.2024. | 07:33

U Kijevu rastu nade da će Zapad dozvoliti korišćenje Storm Shadow i Atacms projektila s dometom većim od 300 kilometara.

Tome se nadaju nakon zajedničke posjeta Ukrajini američkog državnog sekretara Entonija Bilkena i britanskog ministra spoljnih poslova Davida Lamija, te sastanka britanskog premijera Kera Starmera i američkog predsednika Džoa Bajdena.

Radi se o riskantnoj odluci koja bi mogla da ima dramatičan politički uticaj na rat u kojem Rusija, na vratima strateški važnog Pokrovska, i dalje ima prednost.

Situaciju je eskalirao Iran koji je Moskvi poslao prvu pošiljku balističkih projektila Fath-360, značajno naprednijih od dronova Shahed kojima su do nedavno opremali Rusiju.

Bilken upozorava da će Rusija nove projektile vjerovatno iskoristiti u sljedećih nekoliko nedjelja. Njihov je domet, prema američkim izvorima, 120 kilometara, što znači da se mogu koristiti u napadima na gradove u blizini fronta, poput Harkiva, Zaporižja i Kramatorska, a teoretski prete i Kijevu.

Cilj Rusije

Ruski cilj jeste da izmori ukrajinsku vazdušnu obranu, ocijenio je urednik obrane i sigurnosti “Guardijana”.

Kijev je već ostao bez kratkometnih jedinica Buk i S-300, zbog čega su ranije ove godine brojne elektrane bile neodbranjene.

Prema ukrajinskim procijenama, oko dvije trećine elektrana u zemlji je uništeno, a do zime će stići da poprave tek nekoliko.

Ukrajinci se brinu da saveznici jednostavno ne mogu da proizvedu dovoljno presretača da brojčano nadjačaju količinu ruskih projektila. Teško je doći do pouzdanih brojeva, no Rusi izrađuju stotine projektila godišnje.

Kijev konzistentno apeluje na Zapad da mu dozvoli gađanje vojnih ciljeva na ruskoj teritoriji moćnim projektilima, no Bela kuća do sad je te zahtjeve odbijala.

Posljednjih dana ipak se čini da zabrana možda neće trajati zauvijek. Bil Burns, šef CIA-e, u subotu je kazao da je siguran kako će Bajden “razmotriti druge načine” na koje se može pomoći Ukrajini koja ulazi u treću ratnu zimu.

Odluku ipak treba donijeti pažljivo, jer projektil iz Italije, Francuske, SAD ili Nemačke koji bi uslijed lošeg proračuna uzrokovao smrt velikog broja ruskih civila može imati značajne posljedice.

Osim toga, SAD sumnjaju da bi relativno malena količina tog oružja koju države imaju na zalihama mogla značajno da promjeni tok rata.

U svakom slučaju, Kremlj i dalje vjeruje da može da pobijedi, stoga nema inicijativu za razmatranje pregovora, smatra urednik “Gardijana”.

Ukrajina je u manje povoljnoj poziciji, a puno toga zavisi od toga hoće li uspijeti da zadrži kontrolu nad Pokrovskom, gdje Rusija ima četiri do pet vojnika na svakog njenog.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski prošle nedjelje je na sastanku s ministrima obrane zapadnih država u Njemačkoj utvrdio da bi napad na neprijateljsku teritoriju pomogao Rusiji da bude “motivisana da traži mir”, ali situacija je kompleksna, prenosi Blic.

Ukrajini vrijeme možda ističe, s obzirom na to da su američki izbori za manje od dva mjeseca, a Donald Tramp juče nije htio da se izjasni po pitanju toga želi li da Ukrajina pobijedi u ratu…