Preživjeli zatvorenik Aušvica poručio: Pozivam sve ljude da budu osjetljivi na izraze mržnje
27.01.2025. | 17:56Leon Vajntraub, jedan od preživjelih zatvorenika u logoru Aušvic-Birkenau, pozvao je sve ljude da “budu osjetljivi” na izraze mržnje, nerazumijevanja i odbojnosti prema svima koji su drugačiji, bilo to zbog boje kože, religije ili seksualne orijentacije.
On je tokom govora na komemoraciji povodom 80. godišnjice oslobađanja Aušvica i Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta upozorio da se nacistički simboli mogu vidjeti na paradama u Poljskoj i drugim evropskim zemljama, te da grupe koje veličaju te simbole zastupaju mržnju koju su nacisti pokrenuli.
“Ta ideologija i stav koji propovijedaju neprijateljstvo i mržnju prema drugima definiše rasizam, antisemitizam i homofobiju kao vrline, i to se dešava u zemlji koja je toliko propatila pod nacističkom okupacijom.
Pozivam sve dobre volje, posebno mlade, da budu `osjetljivi` prema svim izrazima nerazumijevanja i odbojnosti prema onima koji su drugačiji, bez obzira na boju kože, religiju ili seksualnu orijentaciju”, rekao je Vajntraub.
Prema njegovim riječima, u današnjem digitalnom svijetu je teško razlikovati iskrene namjere i traženje popularnosti.
“Treba uzeti za ozbiljno šta pričaju neprijatelji demokratije. Ukoliko uspiju u svom propovijedanju, moramo izbjeći grešku tridesetih, kada svijet nije shvatio ozbiljno priču nacista”, istakao je Vajntraub.
On je pozvao na veće napore u borbi protiv stavova koji su doveli do Holokausta, kog se danas sjećamo.
“Jedina rasa je homo sapijens. Kao ljekar i ginekolog, kada god radim operaciju, znam da je tkivo ispod kože kod svih isto”, poručio je Vajntraub.
On se sjeća da su u avgustu 1944. godine on i njegova porodica deportovani u Aušvic, te da su u jednom danu u gasnoj komori ubijene njegova majka i tetka, koje su zatim spaljene u krematorijumu.
“Oduzeli su nam svu ljudskost. Skidali nas gole i otimali sve što imamo. Brijali su nam sve dlake, zajedno sa kožom. Bilo je bolno”, prisjeća se Vajntraub.
On je rekao da je mnogo patio, bio usamljen i brutalno odvojen od porodice, a najteže mu je padao gust taman dim od ljudskog mesa koje gori.
Vajntraub se prisjeća da se nakon nekoliko sedmica se išunjao iz logora, ali su ga primijetili pripadnici SS jedinica izvan logora.
On je 1945. godine, zajedno sa ostalim zatvorenicima, premješten u drugi logor, do kojeg su hodali tri dana. Mjesec dana kasnije prebačen je u treći.
Vajntraub se sjeća da su ga Francuzi oslobodili i da je morao da bude hospitalizovan zbog tifusa i ekstremne neuhranjenosti, a zatim je bio u francuskom sanatorijumu.
On je tokom pedesetih godina prošlog vijeka radio u bolnici u Varšavi, ali je zbog porasta antisemitizma izgubio posao 1969. godine. U septembru te godine je emigrirao u Švedsku.
Vajntraub je na kraju obraćanja pozvao prisutne na minut ćutanja za sve žrtve Holokausta.
Fridman: Ne dozvoliti da se ponovi istorija istrebljenja ljudi
Tova Fridman, jedna od preživjelih zatvorenika iz logora Aušvic, opisala je u govoru stradanje svoje porodice i upozorila da se nikada ne smije dozvoliti ponavljanje istorije istrebljenja ljudi.
Fridmanova je rekla na ceremoniji obilježavanja 80 godina od oslobađanja Aušvica da joj je 27. januar “postao rođendan”, jer je ovaj dan toliko važan.
Ona je ispričala da su nacisti ispraznili grad u kojem je živjela kada je imala samo pet i po godina i odveli većinu njenih prijatelja i rodbine.
Prema njenim riječima, njenog oca poslali su u logor Dahau, a nju i majku u Aušvic-Birkenau, gdje je svjedočila masovnom ubijanju ljudi u gasnim komorama.
“Danas imamo obavezu ne samo da se sjetimo, što je veoma važno, nego i da upozorimo i učimo druge da mržnja donosi mržnju, ubijanje donosi još ubijanja. Naša osveta mora da bude izgradnja snažne jevrejske države i podizanje porodica u miru”, rekla je ona.
Fridmanova je ocijenila da je širenje antisemitizma u današnje vrijeme šokantno i da se Izrael, kao jedina demokratija na Bliskom istoku, bori za svoj opstanak.
