Prijem Švedske i Finske u NATO – korak ka ratu ili miru?

06.07.2022. | 22:50

Prijem Švedske i Finske u NATO prva je ratifikovala Kanada. Članstvo će dobiti kada svih 30 članica u nacionalnim parlamentima učine to isto. Ovo je dobar dan za Finsku i Švedsku i dobar dan za NATO, kaže generalni sekretar Alijanse, ali i dalje stoji pitanje – da li potez, koji Helsinki i Stokholm vide kao podizanje sopstvene bezbjednosti, otvara mogućnost novog fronta u Evropi.

Finska i Švedska u NATO-u – korak ka ratu ili ka miru. Ako pitate Finsku i Švedsku, iskoračile su ka stabilnosti evroatlantskog područja. Prijem će nove članice učiniti bezbjednijim, NATO jačim, a sve zajedno sigurnijim, uvjeren je Jens Stoltenberg. Euforija zbog proširenja može biti i kratkoročna, tumači se.

“Dugoročno da je to jedan nesrećan zaokret uopšte Evrope ka militarizaciji i ponovnom propuštanju šanse, da je ona – kao jedna civilna sila i organizacija koja je nastala kao odmjeravanje svojih odgovora nakon Drugog svjetskog rata ka patnjama i destrukciji – napravila pun krug i ponovo se vraća ka militarizaciji kao jedinom odgovoru na sukobe”, smatra Radmila Nakarada, profesorka Fakulteta političkih nauka.

Milan Igrutinović sa Instituta za evropske studije navodi da Evropa svakako ima problem.

“Da li će širenje NATO-a, koje je izvjesno, a vjerujem da će doprinijeti daljoj podijeli: s jedne strane rat u Ukrajini, s druge politički kolaps podijele sa Rusijom i NATO koji sada ima cijelu granicu ka Rusiji na Karelijskoj prevlaci i poluostrvu Komi, tako da se nova linija podijele uspostavlja”, kaže Igrutinović.

Rusija je najavila da će odgovoriti. Ne i kako. Ruske snage držale su se podalje od granice sa Finskom. Sada će se približiti, ocjenjuje se. A i spekuliše – vojna baza NATO-a mogla bi da bude na tek 20-ak kilometara od Rusije.

“S obzirom na reakcije Rusije, ni NATO ne želi da to bude neka nova linija fronta, koliko samo da pošalje poruku: mi ovo smatramo stabilizacijom, imamo dvije nove članice, a vidjećemo šta će da bude. Ne treba ni jednoj strani novi front. Mislim da će stvari ostati kakve jesu samo na političkoj signalizaciji ko se gdje nalazi, a vojne efektive možemo vidjeti možda tek u nekom narednom koraku za duži vremenski period”, dodaje Igrutinović.

Nakarada napominje da postoji bojazan da je na pomolu i nuklearni rat ako jedna strana bude satjerana u ćošak, da će to biti jedina opcija – tako da je pitanje kakav će odgovor biti iznuđen, a kakav će odgovor biti smišljen.

“Milijarde imate na ovoj strani koje pokušavaju da pronađu svoje odgovore i svoje institucionalne aranžmane, to znači da ćemo imati mnogo ukrštenih glasova i vjerovatno i novih sukoba”, ukazuje profesorka Nakarada.

Najbrži proces pristupanja poslije brzog “peglanja” turskih uslova.

Švedska je napustila dva vijeka čuvanu, Finska više od sedam decenija održavanu neutralnost, kao odogovor na rat u Ukrajini.