Reakacije podijeljene u javnosti: Zašto je Putin poljubio Kuran? VIDEO
04.09.2024. | 09:28Nedavne slike predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina kako ljubi Kuran, svetu knjigu islama, na otvaranju džamije u Čečeniji u prisustvu čečenskog lidera Ramzana Kadirova, izazvale su različite reakcije u zapadnoj javnosti.
Tako se moglo pročitati da je to znak opadanja uticaja ruskog vođe, koji je godinama slovio kao „zaštitnik hrišćanstva“, šta god to značilo. S druge strane, ovaj čin vidi se kao gesta poštovanja ruskog predsjednika prema velikom broju građana Ruske Federacije islamske vjeroispovijesti, kao i kao poruka arapskom svijetu o religijskoj uključivosti.
Dok u zemljama Evropske unije, zbog povećanog broja incidenata povezanih s migrantima iz islamskog svijeta, raste netrpeljivost prema populaciji islamske vjeroispovijesti, predsjednik Ruske Federacije otvara novu džamiju, što postavlja brojna pitanja.
Islamisti u Rusiji
Na prvi pogled bi se moglo reći da je Ruska Federacija zemlja u kojoj je islam dobrodošao i koja bi mogla služiti kao primjer gdje hrišćani i muslimani žive skladno. Međutim, situacija nije tako jednostavna. Ruska Federacija se takođe suočavala sa različitim oblicima terorizma, upravo islamskog.
Ove godine bilo je nekoliko incidenata te vrste. Najveća prijetnja Ruskoj Federaciji dolazi od onih koji se infiltriraju u zemlju među stranim radnicima iz centralne Azije. U državama bivšeg SSSR-a postoje različite organizacije poput ISIL-K, koje Kremlj vide kao glavnog neprijatelja.
Ne treba zaboraviti ni Čečenske ratove devedesetih godina, koji su, osim borbe Čečena za nezavisnost od Ruske Federacije, takođe imali i religijsku komponentu.
🚨🇷🇺 JUST NOW: President Putin kisses the Holy Quran that was presented to him as a gift during his visit to Chechnya.
pic.twitter.com/s5Sl8Jy2XT— Jackson Hinkle 🇺🇸 (@jacksonhinklle) August 21, 2024
Pored toga, u Ruskoj Federaciji postojale su još neke slične terorističke akcije, koje su, osim separatističkog i nacionalnog elementa, sadržale i religijsko-fundamentalistički aspekt. Osim prijetnje od islamskih ekstremista koji dolaze iz drugih država, Rusija se takođe suočava i sa unutrašnjim elementima koji dijele iste ili slične ciljeve.
Obračun s islamistima
Kremlj se godinama brutalno obračunavao s različitim grupama, ali ne nužno zbog šovinističke potrebe isticanja nadmoći ruskog etnosa ili borbe protiv manjina, kako se to često pogrešno prikazivalo na Zapadu, već zbog straha od separatizma i secesionizma.
Kremlj nije udarao na islam ili određenu etničku grupu, već na one elemente koji su zagovarali političku ili vojnu borbu protiv Moskve. Radikalni islam je često detektovan kao primarni problem za unutrašnju bezbjednost.
Takođe, unutar Ruske Federacije ne postoji sukob religija, barem ne u onoj mjeri u kojoj to postoji na Zapadu. Odnosno, ne postoji podređivanje jedne religije drugoj. Razlog tome je dug period Sovjetskog Saveza, tokom kojeg je svim vjerskim organizacijama podjednako smanjivan i ograničavan rad, zbog čega nijedna vjerska institucija unutar Ruske Federacije ne može kriviti drugu za zaostajanje u razvoju ili slične probleme.
Islam u Rusiji
Zahvaljujući Sovjetskom Savezu, islam u Rusiji značajno se razlikuje od islama na Bliskom istoku. Mnogi građani Rusije, iako se izjašnjavaju kao muslimani, ne žive strogo po vjerskim običajima. Prema nekim istraživanjima, manje od polovine deklarisanih muslimana u Rusiji praktikuje islamske vjerske običaje. Slična situacija postoji i među pravoslavnim vjernicima, gdje je taj trend još izraženiji.
Ipak, istorija islama na ruskom tlu postoji mnogo prije Sovjetskog Saveza. Islam se na području današnje Rusije pojavio još u sedmom vijeku, u istorijskom gradu Derbentu, koji se nalazi u današnjem Dagestanu. Nakon raspada Mongolske države u 14. vijeku, na tom području nastajale su muslimanske države, koje su neke milom, a neke silom vremenom postale dio Ruskog carstva.
U 18. vijeku postojali su pokušaji pokrštavanja islamskog stanovništva u Ruskom carstvu, što je dovelo do žilavog otpora. Neki narodi, poput Inguša ili Čerkeza, tek su u 18. vijeku prihvatili islam. Katarina Velika je 1773. godine usvojila istorijski dekret „o toleranciji svih religija“, čime je uspostavljena osnova za religijsku slobodu. Nekoliko godina kasnije, osnovana je i prva zvanična organizacija muslimana u Ruskom carstvu.
Ruski islam
U Rusiji postoje različite grupe muslimana. Osnovna podjela je na one koji su punopravni građani Ruske Federacije i na one koji su imigranti, uglavnom iz zemalja Centralne Azije. Te grupe muslimana se razlikuju etnički i kulturološki, što znači da različite zajednice na različit način praktikuju islam.
Međutim, zajednički imenitelj svih grupa je ruski jezik. U Rusiji postoje muslimanski obredi na ruskom jeziku, a akademske rasprave o islamu takođe se vode na ruskom.
Devedesetih godina 20. vijeka Kuran je preveden sa arapskog na ruski jezik, zahvaljujući radu ruskih orijentalista i islamskih akademika. U posljednjih tridesetak godina broj džamija u Ruskoj Federaciji porastao je čak 80 puta. Dok je u vrijeme raspada Sovjetskog Saveza na teritoriji Rusije bilo tek oko stotinu džamija, danas ih ima preko 8.000.
Ipak, relativno nedavna istorija pokazuje da postoje i problemi u pogledu vjerske tolerancije. Na primjer, 2012. godine hiljade Moskovljana je protestovalo protiv izgradnje nove velike džamije.
Tadašnji protesti su bili usmjereni uglavnom protiv sve većeg broja migranata u Moskvi, posebno onih koji nisu državljani Ruske Federacije. Istovremeno, u Tatarstanu je, kao znak odmazde zbog moskovskih protesta, oštećeno sedam pravoslavnih crkava. Međutim, tatarski muslimani su se kasnije izvinili i prikupili novac za obnovu tih crkava.
Evropska zemlja s najviše muslimana
Rusija je kroz svoju nedavnu prošlost često imala probleme vezane za vjersku netrpeljivost, ali je uz snažan bezbjednosni aparat i širenje vjerske tolerancije uspješno savladavala te izazove.
Danas je Ruska Federacija evropska zemlja s najvećim brojem muslimana. Procjene broja muslimana u Rusiji variraju od 14 do 25 miliona, što znači da se tačan broj teško može utvrditi.
Nesumnjivo je da je riječ o izuzetno velikom broju ljudi. Muftija Rusije Ravil Gajnetdin više puta je izjavio da će do 2035. godine oko 30% stanovništva Rusije činiti pripadnici islamske vjeroispovijesti. S druge strane, oprezniji demografi smatraju da će demografska eksplozija na Kavkazu i priliv radnika iz Centralne Azije biti usporeni, što bi moglo ublažiti takve prognoze.
Putin pokušava pokazati savezništvo
Sve u svemu, to znači da će se mijenjati i strukture u svim društvenim institucijama, uključujući i vojsku. Ipak, u trenutnoj političkoj garnituri ruskog vrha nema značajnog broja muslimana. Svi široj javnosti poznati političari i lideri u Moskvi su uglavnom etnički Rusi.
Ta činjenica može ukazivati na to da Rusi možda i dalje nemaju dovoljno povjerenja u muslimansko stanovništvo. S druge strane, predsjednik Putin je na svojoj službenoj stranici iznio podatak da je 20% zaposlenih u avio-industriji islamske vjeroispovijesti. Ovim Kremlj želi pokazati određenu vrstu povjerenja prema muslimanima, jer se radi o osjetljivom i bezbjednosno važnom području.
Jasno je da je Kremlj ušao u spiralu nesigurnosti s početkom rata u Ukrajini, što je znatno narušilo unutrašnju bezbjednost Ruske Federacije. Čin predsjednika Putina i čečenskog vođe Ramzana Kadirova, poput nedavnih gesta, predstavlja pokušaj da se javnosti dodatno pokaže savezništvo Rusa i muslimana unutar Ruske Federacije, piše Indeks.hr.
